Pred izbore se zahuktava borba za fotelje u federalnoj administraciji: savjetnici ministara među kandidatima za pomoćnike
Je li političko savjetništvo tek odskočna daska prema sigurnoj državnoj funkciji?
Pitanje se nameće nakon što su se aktualni savjetnici pojedinih federalnih ministara našli među kandidatima za mjesta pomoćnika ministara. Priča je posebno zanimljiva jer se događa uoči Općih izbora, dok se u federalnim ministarstvima provode natječaji za niz pozicija.
Prema pisanju medija, među kandidatima se nalaze i savjetnici ministara iz stranaka koje čine vladajuću većinu – HDZ-a BiH i Trojke, odnosno SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke.
Jedan od slučajeva koji je privukao pozornost odnosi se na aktualne savjetnike ministra koji su se prijavili na pozicije pomoćnika. Ako budu izabrani, njihov politički angažman uz ministra mogao bi biti zamijenjen znatno stabilnijom pozicijom unutar državne službe.
I upravo tu počinje problem.
Savjetnik danas, pomoćnik sutra? Savjetnik ministra politički je imenovana osoba čiji mandat je vezan uz ministra. Pomoćnik ministra, međutim, zauzima puno važniju i dugotrajniju poziciju u sustavu državne uprave.
Zato se postavlja sasvim logično pitanje: Jesu li natječaji samo prilika da se stručni ljudi izaberu prema znanju i iskustvu ili se kroz njih političkim savjetnicima otvaraju vrata prema trajnim državnim foteljama?
Naravno, sama prijava na natječaj ne znači da će kandidat biti izabran. O tome odlučuje natječajni postupak i ispunjavanje propisanih uvjeta.
Ali činjenica da se ljudi koji već rade kao politički savjetnici natječu za mjesta pomoćnika ministara dovoljno je zanimljiva da javnost traži odgovore.
Tko će ostati nakon izbora?
Ovo pitanje postaje još važnije kada se zna da će se nakon izbora mijenjati ministri, vlade i politički odnosi.
Savjetnik odlazi s ministrom.
Pomoćnik ostaje u sustavu.
Upravo zbog toga svako novo imenovanje na takvu funkciju ima dugoročnu težinu.
Ako aktualni politički savjetnici uspiju prijeći u državnu službu, postavlja se pitanje jesu li time osigurali svoje pozicije neovisno o tome tko će nakon izbora sjediti u ministarskim foteljama.
HDZ i Trojka na istom potezu?
Zanimljivo je i to što se priča ne može svesti samo na jednu političku stranku.
U federalnoj vlasti danas zajedno djeluju HDZ BiH i stranke Trojke – SDP BiH, NiP i Naša stranka. Ako se kroz natječaje u više ministarstava doista dogodi veći broj prelazaka političkih savjetnika na mjesta pomoćnika, otvorit će se puno ozbiljnije pitanje:
Je li predizborno razdoblje postalo vrijeme za osiguravanje kadrova koji će ostati u administraciji i nakon što političari eventualno izgube svoje funkcije?
To nije optužba da je bilo tko nezakonito zaposlen.
Ali jest pitanje koje zaslužuje jasan odgovor.
Građani imaju pravo znati tko se zapošljava, prema kojim kriterijima i hoće li se na najvažnije pozicije u federalnoj administraciji birati najbolji kandidati – ili oni koji su već politički bliski vlasti.
