Višemjesečna žega i nedostatak oborina ostavili su ozbiljne posljedice na poljoprivredu u Bosni i Hercegovini. Prema najnovijim informacijama, pojedine ratarske i povrtlarske kulture pretrpjele su gubitke i do 90 posto, a među najteže pogođenima je kukuruz.
Poljoprivrednici već zbrajaju velike gubitke, dok je dodatni problem nedostatak hrane za stoku. Dugotrajna suša ne pogađa samo ovogodišnji urod, nego otvara i pitanje kako će se osigurati dovoljne količine stočne hrane u mjesecima koji dolaze.
Posebno osjetljivo područje i HBŽ
Posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja posebno su važne za Hercegbosansku županiju, gdje poljoprivreda i stočarstvo imaju značajnu ulogu u životu brojnih obitelji.
Područje Livna, Tomislavgrada, Glamoča, Kupresa, Drvara i Bosanskog Grahova poznato je po stočarskoj i ratarskoj proizvodnji, pa svaka ozbiljnija suša može značiti dodatne troškove za proizvođače.
Manje prinose potrebno je nadoknaditi kupnjom hrane za stoku, a ako se problem nastavi, cijena proizvodnje može dodatno rasti.
Hoće li poskupjeti hrana?
Veliki gubici u poljoprivredi ne ostaju samo problem proizvođača. Ako na tržištu bude manje domaćih proizvoda, posljedice se mogu osjetiti i kroz cijene hrane.
Poseban problem predstavlja činjenica da su visoke temperature i manjak kiše trajali mjesecima. Poljoprivrednici zbog toga ne gledaju samo ovogodišnji urod, nego već razmišljaju o tome kako će pripremiti proizvodnju za iduću sezonu.
Stručnjaci sve češće upozoravaju da će klimatske promjene i sve učestalija duga sušna razdoblja zahtijevati ozbiljnije sustave navodnjavanja i dugoročnije mjere pomoći poljoprivrednicima.
Za HBŽ, gdje velik dio poljoprivredne proizvodnje ovisi o vremenskim uvjetima, pitanje je posebno važno.
Hoće li ovogodišnja suša na kraju značiti i skuplju stočnu hranu, veće troškove proizvodnje i više cijene domaćih proizvoda – tek će se vidjeti nakon završetka sezone.
