Milijarde konvertibilnih maraka svakodnevno kruže Bosnom i Hercegovinom, ali dio tog novca nikada ne završi na bankovnim računima. Koliko ga građani drže kod kuće – nitko ne može točno znati.
Prema najnovijim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, na kraju lipnja 2026. godine u opticaju se nalazilo ukupno 8,776 milijardi KM u novčanicama i kovanicama.
Od toga se na novčanice odnosilo 8,458 milijardi KM, dok je vrijednost kovanog novca iznosila 318,2 milijuna KM. Ukupan iznos gotovine u opticaju za nešto je više od šest mjeseci povećan za oko 237,5 milijuna KM.
No, jedna zanimljiva stvar ostaje nepoznata – koliko se tog novca nalazi u bankama, poslovnicama, trgovinama i blagajnama, a koliko ga građani drže kod kuće?
Takav podatak nije moguće precizno utvrditi. Ne postoji evidencija koja bi pokazala koliko novca građani imaju u ladicama, kućnim sefovima ili drugim mjestima izvan bankarskog sustava.
Ipak, navika čuvanja gotovine kod kuće u BiH i dalje postoji. Dio građana novac radije drži „pri ruci“, bilo zbog nepovjerenja prema bankama, navike, osjećaja sigurnosti ili jednostavno zato što preferiraju gotovinu.
Milijarde koje fizički postoje
Posebno je zanimljivo što se količina gotovine u opticaju povećava.
Na kraju 2025. godine u opticaju je bilo 8,538 milijardi KM novčanica i kovanica, dok je do kraja lipnja 2026. taj iznos narastao na 8,776 milijardi KM.
To, međutim, ne znači da je 8,8 milijardi KM novac koji građani imaju kod kuće. U taj iznos ulazi sva gotovina u opticaju, uključujući novac koji se nalazi kod banaka, poduzeća, trgovaca i drugih sudionika u gospodarstvu.
Ali brojka ipak pokazuje koliko je gotovina i dalje važna u domaćem gospodarstvu.
Je li novac sigurniji kod kuće ili u banci?
Čuvanje gotovine kod kuće ima jednu očitu prednost – novac je odmah dostupan.
S druge strane, takva štednja nosi rizik krađe, požara ili gubitka, a novac koji stoji kod kuće ne donosi kamatu. Financijski stručnjaci također upozoravaju da gotovina s vremenom gubi kupovnu moć zbog inflacije.
Bankovni depoziti imaju drugačiju razinu zaštite, ali građani koji polažu veće iznose gotovine mogu biti upitani za porijeklo novca. To je posebno važno kod većih uplata, kada banka mora postupati u skladu s pravilima o sprječavanju pranja novca.
A što ako kod kuće imate stare marke?
Ovo je posebno zanimljivo za građane koji još uvijek čuvaju stare novčanice.
Određene novčanice KM izdanja od 1998. do 2009. godine više nisu zakonsko sredstvo plaćanja. Međutim, građani ih još uvijek mogu zamijeniti u Centralnoj banci BiH, a rok za zamjenu u CBBiH traje do 31. prosinca 2035. godine.
Za iznose manje od 5.000 KM potrebno je dokazati identitet, dok su za iznose od 5.000 KM naviše propisani dodatni uvjeti. Za zamjenu 20.000 KM ili više potrebno je unaprijed najaviti dolazak.
Dakle, ako netko u staroj ladici pronađe nekoliko starih novčanica, one nisu automatski bezvrijedne.
Koliko je zapravo novca „ispod madraca“?
Odgovor je – ne zna se.
Centralna banka može vrlo precizno izračunati koliko je novčanica i kovanica u opticaju, ali ne može znati gdje se svaka pojedinačna novčanica nalazi.
Zato iza podatka od gotovo 8,8 milijardi KM u gotovini ostaje zanimljivo pitanje:
Koliko novca građani BiH drže u svojim kućama, sefovima i ladicama – i koliko bi ga se pojavilo kada bi svi odlučili svoju gotovinu odjednom vratiti u banke?
Točan odgovor vjerojatno nikada nećemo dobiti. Ali jedno je sigurno – unatoč karticama, mobilnom bankarstvu i sve većem broju digitalnih plaćanja, gotovina u BiH još nije nestala. Naprotiv, njezina ukupna vrijednost u opticaju i dalje raste.
