Hutovo blato i dalje je očuvan i funkcionalan močvarni ekosustav, ali najnoviji podaci pokazuju da se pojedini procesi u ovom zaštićenom području postupno mijenjaju.
U Parku prirode Hutovo blato uspostavljen je integrirani sustav praćenja koji istodobno prati kvalitetu vode, riblji fond i močvarnu vegetaciju. Sustav je uspostavljen u okviru EU projekta MoWaCLIM, financiranog kroz program Interreg IPA VI-A CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
Automatske hidrološke stanice na lokacijama Krupa-Karaotok i Ustava kontinuirano bilježe vodostaj, temperaturu, količinu kisika, salinitet, pH vrijednost i druge pokazatelje kvalitete vode. Istodobno stručnjaci prate stanje biljnih zajednica i ribljeg fonda.
Rezultati monitoringa već su pokazali određene promjene u vegetaciji. Zabilježeno je širenje pojedinih vrsta vodene vegetacije, među kojima su vrtložasto krocanje i žuti lopoč. Istodobno je potvrđeno stabilno stanje rijetke i strogo zaštićene vodene ljubice.
Stručnjaci naglašavaju da same promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer su močvare prirodno dinamični sustavi. Ipak, širenje pojedinih vrsta ili promjena njihova udjela može biti znak da se postupno mijenjaju uvjeti života u močvari. Upravo zato je važno dugoročno pratiti što se događa.
Promjene su zabilježene i među ribama. Monitoring je pokazao prisutnost 14 ribljih vrsta, ali ribljom zajednicom dominiraju alohtone i invazivne vrste, posebno babuška. Autohtone vrste i dalje su prisutne, ali u znatno manjem broju.
Posebnu pozornost stručnjaci pridaju promjenama vodnog režima. Na stanje Hutova blata utječu prirodni hidrološki procesi, korištenje vodnih resursa, regulacija vodotoka, promjene u oborinama i sve izraženija sušna razdoblja. Močvarni ekosustavi među prvima reagiraju na takve promjene.
Zbog toga novi sustav monitoringa nije važan samo zbog trenutnog stanja, nego prije svega zbog mogućnosti uspoređivanja podataka kroz godine. Tek kontinuiranim praćenjem može se utvrditi jesu li određene promjene dio prirodnog ciklusa ili predstavljaju dugoročan trend.
Hutovo blato pritom nije važno samo zbog biljaka i životinja koje u njemu žive. Močvara ima važnu ulogu u zadržavanju vode, ublažavanju poplava, pročišćavanju vode, skladištenju ugljika te očuvanju brojnih staništa. Istodobno predstavlja značajan potencijal za održivi turizam i prirodnu baštinu doline Neretve.
Najnoviji rezultati zasad ne govore o nestanku Hutova blata, ali jasno pokazuju da se u ovom vrijednom ekosustavu događaju promjene. Upravo će zato podaci koji se budu prikupljali u narednim godinama biti ključni za odgovor na pitanje u kojem se smjeru Hutovo blato zapravo mijenja.
