Zapošljavanje osoba povezanih s političkim dužnosnicima, imenovanja u institucijama i prelazak iz stranačkih kabineta na državne funkcije ponovno otvaraju pitanje rade li institucije Bosne i Hercegovine u interesu građana ili onih koji su ih godinama pretvorili u prostor za očuvanje političkog utjecaja.
U fokusu aktualnog istraživanja su pojedini slučajevi koji pokazuju koliko se političke i obiteljske veze isprepliću s državnim službama. Među njima su i osobe povezane s vrhom HDZ-a BiH, uključujući Dragana Čovića i Borjanu Krišto.
Prema navodima istraživanja, među slučajevima koji izazivaju pozornost je imenovanje Tea Rogića na mjesto šefa kabineta Dragana Čovića, dok njegov otac Vlado Rogić obnaša dužnost člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Spominje se i zaposlenje Marije Duvnjak, supruge šefa kabineta Borjane Krišto, u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
Sama obiteljska povezanost nije dokaz nezakonitosti, ali upravo zato javnost ima pravo tražiti odgovore: jesu li svi kandidati imali jednake mogućnosti, jesu li natječaji provedeni transparentno i jesu li presudile stručne kvalifikacije ili blizina političkih moćnika?
Institucije nisu privatna stranačka imovina
HDZ BiH već godinama ima snažan utjecaj na političke procese u zemlji, a Dragan Čović jedan je od najdugovječnijih i najutjecajnijih političkih lidera. Upravo zato odgovornost za transparentnost i nepristranost institucija ne može biti sporedno pitanje.
Građani koji se prijavljuju na natječaje, čekaju zaposlenje ili pokušavaju ostvariti svoja prava često imaju osjećaj da se do pojedinih funkcija lakše dolazi preko političkih poznanstava nego preko znanja i iskustva. Takav dojam dodatno narušava povjerenje u sustav, čak i kada za pojedine slučajeve nije utvrđena nezakonitost.
Problem nije samo u tome tko je zaposlen, nego i u tome kakvu poruku takva imenovanja šalju mladima koji svoju budućnost pokušavaju graditi u Bosni i Hercegovini. Ako se stvara dojam da su političke veze važnije od stručnosti, teško je očekivati da će građani vjerovati kako institucije jednako postupaju prema svima.
Odgovornost mora biti veća od političkih izjava
Od HDZ-a BiH, kao i od svih drugih stranaka koje sudjeluju u vlasti, opravdano je tražiti jasne odgovore o kriterijima imenovanja, natječajnim procedurama i eventualnim sukobima interesa.
Politički dužnosnici ne bi smjeli očekivati da se pitanja o zapošljavanju i obiteljskim vezama odbace kao napadi na stranku. Transparentnost nije politička usluga, nego obveza prema građanima.
Bosna i Hercegovina ne može napredovati ako se državne institucije doživljavaju kao produžena ruka stranačkih centrala. Javne funkcije i radna mjesta moraju biti dostupni prema jasnim i jednakim pravilima, a ne prema tome tko je kome politički ili obiteljski blizak.
Dok god se takvi slučajevi ponavljaju, pitanje ostaje isto: služe li institucije građanima ili se građani moraju prilagođavati mreži političkih veza koja se godinama učvršćuje na vrhu države?
