Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najvećih demografskih kriza u Europi, a podaci o natalitetu i prirodnom priraštaju iz godine u godinu pokazuju zabrinjavajuće trendove. Sve manje djece se rađa, dok broj umrlih i dalje nadmašuje broj rođenih, što dodatno ubrzava pad broja stanovnika.

Prema dostupnim statistikama i analizama demografa, BiH se nalazi među europskim zemljama s najnižom stopom nataliteta. Uz negativan prirodni priraštaj, veliki problem predstavlja i kontinuirano iseljavanje stanovništva, posebno mladih obitelji i radno sposobnog stanovništva.

Stručnjaci upozoravaju kako su ekonomska nesigurnost, visoki životni troškovi, nedostatak stabilnih radnih mjesta te osjećaj neizvjesnosti među glavnim razlozima zbog kojih se mladi sve teže odlučuju na osnivanje obitelji i rađanje djece.

Demografski pad posebno je vidljiv u manjim sredinama i ruralnim područjima gdje se zatvaraju škole, smanjuje broj učenika i raste prosječna starost stanovništva. Pojedina mjesta već godinama bilježe više umrlih nego rođenih, a broj stanovnika se rapidno smanjuje.

Iako se o demografskoj obnovi često govori u javnosti, konkretni rezultati i dalje izostaju. Demografi smatraju da su potrebne dugoročne mjere koje uključuju veću podršku mladim obiteljima, poboljšanje životnog standarda, stambene olakšice, sigurnija radna mjesta i snažnije pronatalitetne politike.

Upozoravaju i kako demografska pitanja više nisu samo statistički problem, nego pitanje budućeg gospodarskog razvoja, tržišta rada i opstanka lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.