Bosna i Hercegovina suočava se s novim izazovima na europskom tržištu električne energije. Najnoviji podaci Energetske zajednice pokazuju kako je komercijalna razmjena električne energije iz BiH prema Hrvatskoj u trećem tromjesečju ove godine pala za gotovo 47 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iza ovih promjena nalazi se i europski mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, poznatiji kao CBAM, koji od početka 2026. godine donosi dodatne troškove za izvoz električne energije iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Prema trećem izvješću Energetske zajednice, objavljenom 4. studenoga, planirana komercijalna razmjena električne energije iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj iznosila je 490 gigavatsati u trećem tromjesečju 2025. godine, dok je u istom razdoblju ove godine pala na 262 gigavatsata.

Riječ je o smanjenju od približno 47 posto. Istodobno je pala i razmjena u suprotnom smjeru, odnosno iz Hrvatske prema BiH, sa 777 na 456 gigavatsati.

CBAM stvara dodatni pritisak

CBAM je europski mehanizam kojim se nastoji izjednačiti trošak emisija ugljikova dioksida za proizvode proizvedene u Europskoj uniji i one koji se uvoze iz drugih zemalja.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važan zbog njezine strukture proizvodnje električne energije, koja se još uvijek u značajnoj mjeri oslanja na termoelektrane na ugljen.

Prema podacima iz najnovijeg izvješća, indikativni referentni trošak CBAM-a za električnu energiju iz BiH u trećem tromjesečju iznosio je 94,50 eura po megavatsatu. Za usporedbu, u Srbiji je iznosio oko 85,70 eura, a u Crnoj Gori 80,59 eura.

To ne znači da je svaki domaći proizvođač već platio navedeni iznos, nego predstavlja procijenjeni trošak prema referentnim emisijskim vrijednostima. Stvarna obveza ovisi o pravilima obračuna i mogućnosti dokazivanja stvarnih emisija.

Fizički protok struje ipak je porastao

Zanimljivo je da podaci o komercijalnoj razmjeni ne pokazuju cijelu sliku. Dok je planirana trgovina električnom energijom iz BiH prema Hrvatskoj značajno smanjena, fizički protok električne energije u istom smjeru zapravo je porastao.

U trećem tromjesečju 2025. iznosio je 559 gigavatsati, dok je ove godine dosegnuo 730 gigavatsati, što predstavlja rast od približno 31 posto.

Razlika između komercijalne razmjene i fizičkog protoka važna je za razumijevanje tržišta električne energije. Struja kroz prijenosnu mrežu može fizički prolaziti jednom granicom, a da njezina ugovorena trgovina bude evidentirana na drugoj.

Zbog toga se pad komercijalne razmjene ne može automatski tumačiti kao jednak pad stvarnog izvoza domaće električne energije.

Kakve bi posljedice mogla osjetiti BiH?

Međunarodni monetarni fond ranije je upozorio na moguće dugoročne gospodarske posljedice primjene CBAM-a za Bosnu i Hercegovinu. Prema njegovim procjenama, bez odgovarajućih mjera negativni učinci mogli bi do 2035. godine smanjiti realni bruto domaći proizvod zemlje za približno 0,4 do 0,7 posto u odnosu na scenarij bez tih učinaka.

Jedan od mogućih odgovora domaćeg elektroenergetskog sektora jest preusmjeravanje izvoza prema tržištima izvan Europske unije, no takvo rješenje dugoročno nosi vlastite rizike.

Za BiH će zato biti važno prilagoditi elektroenergetski sektor europskim pravilima, razvijati tržište električne energije i omogućiti proizvođačima dokazivanje stvarnih emisija, posebno kod proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Najnoviji podaci pokazuju da se tržište električne energije u regiji mijenja, a pitanje konkurentnosti domaće proizvodnje postaje sve važnije za buduće prihode elektroenergetskog sektora i ukupno gospodarstvo Bosne i Hercegovine.