Tržnice imaju višestruki značaj u gospodarskom i sociološkom smislu. One predstavljaju ključna mjesta za direktnu prodaju lokalnih proizvoda, čime se potiče razvoj malih proizvođača i obiteljskih gospodarstava. Tržnice omogućuju promet svježih, sezonskih namirnica i skraćuju lanac opskrbe, što doprinosi održivijoj ekonomiji. Kupci na tržnici često ostvaruju povoljnije cijene, dok prodavači ostvaruju bolju zaradu nego u trgovačkim lancima.
Sociološki gledano, tržnice su prostori susreta, razmjene informacija i očuvanja kulturnih običaja. One jačaju osjećaj zajedništva i povezanosti unutar lokalne zajednice. Tradicionalna tržnica često je i simbol identiteta grada ili regije. Osim prodaje, tržnice nude prostor za dijalog između proizvođača i potrošača. Njihovo očuvanje i unapređenje odražava svijest o važnosti lokalne ekonomije. U modernom društvu, tržnice ostaju vitalan spoj gospodarstva, društva i tradicije.
Livanjska tržnica trebala je biti modernizirana. Grad je izradio projekt, raspisao natječaj i donio odluku o privremenom premještanju tržnice na drugu lokaciju dok traju radovi. Odluka je donesena na sjednici Gradskog vijeća u ožujku 2020. godine, ali dolaskom nove gradske uprave priča o tržnici je stala.
Ovako je tržnica trebala izgledati:
Danas tržnica izgleda ovako:
Od modernog zdanja nema ni traga. Polovicu tržnice zauzeli su parkirani automobili, a štandovi su (polu)prazni.
