BiH ima 157 MW operativnog kapaciteta solarne energije u velikom obujmu i 135 MW kapaciteta vjetroelektrana
Vjetroelektrane i solarne instalacije prvi su put pretekle fosilna goriva u proizvodnji električne energije u Europskoj uniji, pokazalo je izvješće organizacije Ember za prvih šest mjeseci 2024. Na kraju prve polovine godine udio vjetroturbina i solarnih panela u proizvodnji električne energije u EU činio je 30 posto, odnosno 385,6 teravatsati (TWh), dok je iz fosilnih goriva dobiveno 343,5 teravatsati (TWh). U prvoj polovini prošle godine 13 zemalja Europske unije prvi put uspjelo je proizvesti više električne energije iz vjetra i sunca nego iz ugljena, nafte i plina, a među njima su Njemačka, Belgija, Nizozemska i Mađarska. Elektrane u EU sagorjele su 24 posto manje ugljena i 14 posto manje plina u usporedbi s prvom polovinom 2023. godine. Udio fosilnih goriva u proizvodnji električne energije istodobno je smanjen s 33 na 27 posto. Obujam proizvedene električne energije u europskim hidroelektranama povećan je za 21 posto u odnosu na prošlu godinu. Svi obnovljivi izvori, odnosno energija vjetra, solarna energija i hidroenergija, sada čine 50 posto ukupne opskrbe EU-a električnom energijom.
Fosilna goriva
BiH je zemlja uništena upotrebom ugljena i fosilnih goriva. S druge strane, potencijali zemlje u smislu obnovljivih izvora energije su ogromni. Od vode, sunca, vjetra do geotermalne energije. Za razliku od Hercegovine, koja je idealna za solarnu energiju, središnji i sjeverni dio Bosne i Hercegovine lokacije su gdje bi se geotermalna energija mogla iskoristiti u najvećem obujmu. Tu je i vjetroenergija te biomasa. Zemlje zapadnog Balkana imaju dovoljno potencijala u solarnim i vjetroelektranama za proizvodnju četiri puta više električne energije nego iz elektrana na plin, štedeći milijarde eura i izbjegavajući znatne emisije ugljika u tom procesu, navodi se u novom izvješću Global Energy Monitora. Podaci u Global Wind and Solar Power Trackersu pokazuju da se Albanija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija zajedno mogu pohvaliti s 23 gigavata (GW) potencijalnog kapaciteta za solarnu i energiju iz vjetroelektrana – projektima koji su najavljeni ili su u fazi izgradnje – što je gotovo 70 posto više nego prije godinu dana i usporedivo je s potencijalnim kapacitetom u Njemačkoj. Dok se Srbija trenutačno može pohvaliti najvećim udjelom operativnog (444 megavata ili 29 posto) i potencijalnog (10,9 GW ili 47 posto) kapaciteta za solarnu i vjetroenergiju u regiji, riskira zaostajanje jer su Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija prestigle Srbiju u dodavanju novog kapaciteta tijekom posljednjih nekoliko godina. Zapadni Balkan je u jedinstvenoj poziciji jer regija nije već okovana plinskom infrastrukturom. Vjetar i solarna energija su najdostupniji, a odabir obnovljivih izvora energije ekološki je potez koji ima ekonomskog smisla.
Potencijali
U izvješću se navodi da BiH ima 157 MW operativnog kapaciteta solarne energije u velikom obujmu i 135 MW kapaciteta vjetroelektrana. Od potencijalnih 5,1 GW solarne i vjetroenergije u velikom obujmu otprilike polovina je planirana za solarnu energiju (2,2 GW), a druga polovina (2,9 GW) za vjetroelektrane. Dalje se ističe kako je značajno da je BiH jedini izvoznik električne energije u regiji iako 60 posto njezine električne energije dolazi iz ugljena, dok većina ostatka dolazi iz hidroelektrana. U nastojanju da se preusmjeri s ugljena na čišće izvore energije, zemlja ima najmanje 121 MW planiranih projekata prelaska s ugljena na obnovljive izvore, od kojih je najveća solarna farma Divkovići. – Novi Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitoj kogeneraciji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2023. godine promovira ulogu prosumera i energetskih zajednica te uvodi dražbe prilagođene za proizvodnju u velikom i malom obujmu – stoji u izvješću. Zakon također pojednostavljuje administrativne procedure za izgradnju postrojenja za obnovljivu energiju. Nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana zemlje predlaže instaliranje postrojenja za obnovljivu energiju ukupnog kapaciteta 2 GW do 2030. godine, pri čemu će solarna energija činiti 1,5 GW tog kapaciteta.
Izvor: Vjetro i solarne elektrane donose energiju budućnosti – ABCportal
