U petak, 22.11.2024. godine održan je prvi stručni skup inženjera ŠGD „Hercegbosanske šume“ doo Kupres. Na ovom skupu bilo je prisutno 98 inženjera šumarstva, drvne tehnologije, urbanog šumarstva i hortikulture iz osam organizacijskih jedinica poduzeća.
Inicijator stručnog skupa bila je Uprava društva na čelu s generalnim direktorom Nikolom Perkovićem, koji je na početku pozdravio sve prisutne i otvorio skup. U uvodnom govoru istaknuta je važnost šumarske struke u kreiranju, razvoju i unapređenju poslovanja, ali i da su i svi ostali djelatnici važne karike za uspješan rad poduzeća. Zahvalio se i svim svojim prethodnicima na odgovornom i održivom poslovanju, čijim zaslugama postoji mogućnost da ovako velik broj inženjera ima mogućnost raditi u svojoj struci, u mjestima gdje su rođeni i odrasli.
Hercegbosanske šume ne smiju stagnirati i zadovoljiti se trenutnim stanjem, nego uvijek moramo gledati kako ih unaprijediti, razviti i modernizirati. Direktor Perković istaknuo je da želi da se svaki djelatnik poduzeća osjeća bitnim i potrebnim, da su slobodni izražavati svoje mišljenje, kritike, primjedbe i ideje te da su za sve prisutne kolege njegova vrata otvorena po bilo kojem pitanju.
Na kraju je podsjetio što je sve Uprava društva učinila u posljednje vrijeme kako bi se struka i poslovanje poduzeća podigli na višu razinu. Naveo je tri najbitnije stavke: nova sistematizacija radnih mjesta, kreiranje i uvođenje digitalnog sustava otpreme drvnih sortimenata (sustav PRO HBŠ) i kreiranje novog Zakona o šumama HBŽ, kao i prvog Zakona o lovstvu HBŽ u suradnji s Nadležnim ministarstvom što će poduzeće i struku olakšati. i pomoći unaprijediti pojedine elemente poslovanja, modernizirati i prilagoditi određene procese kako na terenu tako iu ostalim segmentima poslovnih aktivnosti.
Uslijedio je dio programa gdje su Rukovoditelji stručnih šumarskih Službi održali prezentacije o stanju poslovanja i gospodarenja za koje je Služba nadležna, s osvrtom na proteklo i planovima za naredno razdoblje.
Prezentacije su održane:
- Služba za lov i ekologiju – Anton Barać
- Služba za uzgoj i zaštitu šuma – Tomislav Mioč
- Služba za uređivanje šuma – Andrija Batinić
- Služba za proizvodnju – Domagoj Turalija
- Služba za internu kontrolu – Adnan Hodžić
Nakon svake pojedinačne prezentacije od strane prisutnih postavljena su određena pitanja, primjedbe i prijedlozi te je ovaj dio skupa protekao u interaktivnom tonu.
Prisutne na Skupu pozdravio je i direktor Županijske uprave Josip Kojundžija koji je pohvalio Skup i inicijativu te istaknuo važnost međuinstitucionalnog suradnje, a kao dobar primjer naveo suradnju u kreiranju Zakonskih akata.
Na kraju je izvršni direktor za poslove šumarstva Ivan Petrović zatvorio skup te naglasio kako ovakav stručni Skup treba postati tradicionalan te da je važno da se jednom godišnje u domeni struke otvore pitanja i problemi s kojima se susrećemo u svrhu zajedničkog cilja – održivog gospodarenja šumama. principima koje je šumarska nauka i struka ustanovila, au korak sa modernim i inovativnim pristupom. Poduzeće, i šumarstvo kao struka u svom djelovanju nalaze se u sredini kako bi uravnotežili zahtjeve privrede s jedne strane, i zahtjeve šire zajednice, nevladinih organizacija, lokalnog stanovništva koji imaju potrebu za šumom za ono što se naziva općekorisne funkcije šuma (zaštitne, estetske, rekreativne, zdravstvene, socijalne i druge funkcije šuma.)
Na kraju Skupa proizašli su i zajednički Zaključci:
– Održani stručni skup uspješno je organiziran događaj koji je homogenizirao struku. Mnoge kolege su se ovom prilikom prvi put upoznali iako su višegodišnji djelatnici našeg poduzeća.
– Interaktivna rasprava sigurno je doprinijela razumijevanju sveukupne problematike, a Upravi društva bit će od koristi u donošenju budućih Odluka i smjernica rada. Skup ovakvog opsega i karakera ujedno je i prvi takav u Bosni i Hercegovini
– Hercegbosanske šume krupnim koracima idu ka modernizaciji poslovanja, usklađivanju sa EU i globalnim regulativama.
– Suradnja sa Nadležnim ministarstvom, Županijskom upravo za šumarstvo, šumarskom inspekcijom, ključna je za razvoj i unaprjeđenje. Nakon usvajanja dva ključna Zakona, sljedeći koraci su izrada i donošenje podzakonskih akata, na temelju kojih će biti izrađeni i interni pravilnici i procedure poduzeća.
– Razvoj i širenje poslovanja, pogotovo u smislu dodatnih prihoda su u zamahu. Projekti pošumljavanja dio su najvećeg europskog projekta pošumljavanja čiji su ugljični krediti prvi verificirani u Europi, te se već mogu staviti na tržište. Kreiran je i ambiciozan plan za lovni turizam, te će se u skoro vrijeme kreirati plan i za druge tipove turizma (naučni, ruralni, rekreativni…). Izrađen je program gospodarenja sporednim šumskim proizvodima, internacionalna suradnja i apliciranje na EU fondove i druge vrste potpora koje su pokrenute te je trenutno poduzeće u izradi određenih projekata.
– Digitalizacija operativnih poslova je u procesu i doprinijet će jednostavnijem i transparentnijem poslovanju. Poduzeće je osnovalo i prvu marteloskopsku plohu u BiH, u mreži Integrate+ uspostavljene od Europskog šumarskog instituta. Dogovorene su suradnje, edukacije i prezentacije po pitanju drugih tehnoloških rješenja kao što su uporaba Lidar tehnologije, korištenje dronova sa softverskim rješenjima za nadzor zdravstvenog stanja, snimanje i analiza taksacijskih elemenata šuma i sl.
– Otpornost na klimatske promjene jedan je od glavnih izazova i zadataka za šumarsku struku. Pojačan nadzor zdravstvenog stanja šuma, prilagodba načina i sustava gospodarenja, uzgojne mjere, te ulaganje u sredstva zaštite šuma moraju biti jedan od prioriteta.
– Kao struka i kao poduzeće, nikad ne trebamo stajati u mjestu i biti zadovoljni. Uvijek možemo bolje. Uz trud, rad i edukacija ključna je suradnja. Zajedno s drugim kolegama, u međusobnoj razmjeni mišljenja, znanja i iskustava kao i konkretnoj suradnji, kao struka i kolektiv sigurno ćemo ići u tom smjeru.
– Održavanje ovakvog stručnog skupa prvenstveno je potreba, a ne samo želja kako bi se kolektivnim stručnim pristupom unaprijedilo gospodarenje šumama na području Hercegbosanske županije, te je isti potrebno održati barem jednom godišnje.
