Bogate zemlje obećale su rekordnih 300 milijardi dolara godišnje za pomoć zemljama u razvoju u borbi protiv klimatskih promjena, no sporazum je naišao na brojne kritike jer taj iznos po mnogima ne odgovara izazovima s kojima se siromašnije zemlje suočavaju zbog globalnog zatopljenja.
Pregovori na UN-ovom klimatskom samitu COP29 u Azerbajdžanu trajali su 33 sata duže od predviđenog roka i gotovo su propali, saznaje BBC.
“Bio je to težak put, ali uspjeli smo postići sporazum,” izjavio je Simon Stiell, čelnik UN-ovog tijela za klimu.
Razvojne zemlje traže više novca
Unatoč postignutom dogovoru, ključni ciljevi o tranziciji s fosilnih goriva nisu unaprijeđeni. Sporazum, donesen prošle godine, koji poziva zemlje na “prijelaz s fosilnih goriva”, nije ojačan, što je izazvalo razočaranje među mnogima.
Razvojne zemlje i one koje su posebno ranjive na klimatske promjene dramatično su napustile pregovore u subotu popodne.
“Ne pretjerujem kada kažem da naši otoci tonu! Kako očekujete da se vratimo svojim ljudima s ovako lošim dogovorom?” rekao je Cedric Schuster, predsjednik Saveza malih otočnih država.
No, u nedjelju ujutro u 3 sata po lokalnom vremenu, nakon nekih izmjena u dogovoru, sporazum je konačno usvojen, uz pljesak i slavlje, ali i bijesne reakcije pojedinih delegacija.
“Ne možemo to prihvatiti… Predloženi cilj neće ništa riješiti za nas. [To je] nedovoljno za klimatske akcije potrebne za opstanak naše zemlje,” poručila je indijska predstavnica Leela Nandan, ističući da je obećani iznos premalen.
Siromašne zemlje nose najteži teret
Švicarska, Maldivi, Kanada i Australija također su izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da je jezik u sporazumu o smanjenju globalne upotrebe fosilnih goriva preslab. Ta je odluka odgođena za sljedeći klimatski samit 2025. godine.
Obećani iznos prepoznaje činjenicu da siromašnije zemlje snose nesrazmjerno velik teret klimatskih promjena, iako su povijesno najmanje doprinijele klimatskoj krizi. Očekuje se da će novac dolaziti iz državnih potpora i privatnog sektora te pomoći zemljama da prijeđu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.
Dogovoreno je i utrostručenje sredstava namijenjenih za pripremu zemalja na posljedice klimatskih promjena. Povijesno gledano, samo 40% klimatskih sredstava odlazilo je na te mjere.
Osim obećanih 300 milijardi dolara, dogovoreno je da će biti potrebno ukupno 1,3 bilijuna dolara do 2035. za sprječavanje klimatskih promjena.
Ova godina, koja će “gotovo sigurno” biti najtoplija u povijesti, obilježena je intenzivnim toplinskim valovima i smrtonosnim olujama.
Svi se pribojavaju Trumpa
Pregovore je dodatno zakomplicirala izjava novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji će preuzeti dužnost u siječnju, a poznat je kao skeptik prema klimatskim promjenama. Trump je ranije izjavio da će povući SAD iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je stvorio plan za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.
“Sigurno je da je Trumpovo stajalište smanjilo ukupnu financijsku ponudu. Ostale razvijene zemlje svjesne su da SAD neće platiti ni cent te će one morati pokriti manjak,” izjavila je prof. Joanna Depledge, stručnjakinja za međunarodne klimatske pregovore s Cambridgea.
Unatoč postignutom dogovoru, najveće svjetsko gospodarstvo vjerojatno neće sudjelovati, što će dodatno otežati postizanje ciljeva vrijednih milijarde dolara.
“Dugotrajna završnica na COP29 odražava složeniju geopolitičku situaciju u kojoj se svijet danas nalazi. Rezultat je nesavršeni kompromis između donatorskih zemalja i najugroženijih država,” rekao je Li Shuo iz Asia Society Policy Institutea.
Arapske zemlje protiv smanjenja fosilnih goriva
Britanski ministar energetike Ed Miliband naglasio je da novo obećanje ne obvezuje Veliku Britaniju na dodatna sredstva, već predstavlja “veliku priliku za britanske tvrtke” da investiraju u nova tržišta.
“Ovo je ključan dogovor u posljednji trenutak za klimu. Nije sve što smo mi ili drugi željeli, ali je korak naprijed za sve nas,” rekao je Miliband.
Razvijene zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Europsku uniju, zauzvrat su tražile snažniju obvezu zemalja da smanje upotrebu fosilnih goriva. Međutim, konačni sporazum ponovio je prošlogodišnji cilj o “prijelazu s fosilnih goriva” bez jačanja uvjeta, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih delegacija.
Države koje se oslanjaju na izvoz nafte i plina snažno su se protivile promjenama.
“Arapska skupina neće prihvatiti nijedan tekst koji cilja na određene sektore, uključujući fosilna goriva,” izjavio je ranije ovog tjedna Albara Tawfiq iz Saudijske Arabije.
Domaćin sljedećeg klimatskog samita, COP30, bit će Brazil, a održat će se u gradu Belému. Predsjednik Lula, poznat po snažnim obvezama prema borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju deforestacije u Amazoni, smatra se boljim izborom za domaćina od ovogodišnjeg Azerbajdžana, koji planira proširenje proizvodnje plina za trećinu u sljedećem desetljeću.
