U posljednje vrijeme svjedoci smo da su zime sve blaže, snijeg je u većini predjela sve rjeđi te se sve kasnije javlja i u brdsko-planinskim predjelima. Tako imamo iznadprosječno topao studeni i prosinac, a u zadnje vrijeme i dobar dio siječnja. Ovakvi izostanci zime i snijega uzrokovali su i mnoge promjene u prirodi koja nas okružuje. Aktivnost mnogih životinjskih vrsta je se izmijenila i teško je više govoriti i nekome sezonskome karakteru ponašanja. Tako imamo sve kraći zimski san kod naših dobro poznatih spavača (medvjeda i jazavca) koji su aktivni gotovo cijelu zimu. Osim njih promjene su nastale i u svijetu kukaca i insekata koji nas okružuju. Ovdje prvenstveno treba spomenuti krpelja i njegovu aktivnost. Krpelj je jedan od nametnika koji je opasan za sve nas koji redovno boravimo u prirodi ali i za naše ljubimce i vjerne pomagače u lovu, za naše pse. Izostankom hladnoga vremena i snijega krpelj je postao aktivan tijekom svih dvanaest mjeseci u godini. Njegov život i parazitiranje više nije sezonskoga karaktera nego se proteže kroz cijelu godinu. Svjedočimo pronalasku krpelja na divljači, psima ali i na vlastitoj odjeći i u zimskome periodu, pa čak i onda kada ima i snijega i nižih temperatura. Svi krpelji iako su paraziti nisu nositelji zaraza. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore kako su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora žarišna područja u Europi kad su u pitanju krpelji zaraženi Borrelijom burgdorferi, bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest. Zaraženih krpelja ima na cijelome području BiH od juga do sjevera države. Čak 80 posto krpelja u BiH čini upravo vrsta koja prenosi bakteriju boreliju koja uzrokuje lajmsku bolest. U pitanju je tzv. šumski ili jelenski krpelj, kojeg ima na čitavom području BiH. U BiH postoji realna opasnost od infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, kao što su borelioza i krpeljski meningoencefalitis.
Ovo je posebno važno znati nama lovcima ali i svim ostalim rekreativcima koji su veći dio godine izloženi napadu krpelja zbog svoga učestaloga boravka na otvorenome i u staništima gdje je aktivnost krpelja povećana. U širenju zaraženih krpelja veliku ulogu igraju klimatske promjene, te migracije velikog broja različitih vrsta ptica, koje su jedni od domaćina zaraženih krpelja. U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. godine se navodi kako će klimatske promjene i posljedice globalnog zatopljenja i u Evropi dovesti do sve većeg širenja zaraženih krpelja, kao i broja oboljelih od lajmske bolesti. Lajmsku bolest zbog nespecifičnosti simptoma često nazivaju “velikim imitatorom” i to je jedan od razlog zbog kojeg u dosta slučajeva može ostati nedijagnosticirana ili pogrešno dijagnosticirana. Krpelji se zaraze ovom bakterijom dok se hrane krvlju domaćina (mišoliki glodari, vjeverice, jeleni i drugi mali kralježnjaci, kao i brojne vrste ptica), te nakon toga infekciju prenose na čovjeka. Zaraza koju prenosi krpelj može imati dugoročne i teške posljedice na ljudsko zdravlje.
Preventiva za zaštitu od krpelja je korištenje terenske odjeće na koju se dotični teže može prihvatiti, samo pregled nakon dužega boravka u prirodi i ispravno uklanjanje krpelja kada se on već „uhvati“ za tijelo. Kod uklanjanja krpelja najvažnije je ukloniti ga u cijelosti za što se preporučuje uklanjanje pincetom (izvlačenje krpelja bez kojekakvih zakretanja u smjeru kazaljke na satu ili obrnuto), te izbjegavati zalijevanje mjesta uboda raznim rakijama i sličnim sredstvima jer ista samo pojačavaju lučenje otrova iz krpelja u tijelo domadara.
Osim što krpelji napadaju nas još češće ih pronalazimo i na ulovljenoj divljači (bilo da se radi o sitnoj ili krupnoj) te na našim psima. Ono na što također treba obratiti pažnju, a to je pregled pasa nakon lova i korištenje raznih zaštitnih sredstava koja sprečavaju ili umanjuju napad krpelja na psa. Usprkos svemu tomu svjedočimo sve češće da se krpelj ipak nastani na psu, a nerijetki su slučajevi i oboljenja pasa nakon zaraze koju krpelj prenese. PIROPLAZMOZA (babezioza) je opaka i smrtonosna krpeljna bolest kod pasa, raširena u cijelom svijetu. Uzročnika piroplazmoze prenosi zaraženi krpelj koji je započeo hranjene na vašem psu. Parazit Babesia canis ulazi u krvotok ljubimca te napada crvene krvne stanice te ih uništava. Ukoliko se krpelj ne odstrani sa psa u početnoj fazi, mi njegovo djelovanje primjećujemo tek kada vidimo da se promjeni ponašanje našega ljubimca i on pokazuje znakove određenoga oboljenja. Uz malaksalost i odbijanje hrane kod psa može doći i do povraćanja, proljeva, čak i krvavog te tamnijeg urina te povišene tjelesne temperature i blijede sluznice očiju i zubnog mesa. Ovi čimbenici upućuju da je na psu zaraženi krpelj i potrebna je žurna reakcija veterinara. Ukoliko bolest nije u poodmakloj fazi, cijepljenjem psa od strane veterinara i davanjem adekvatnih lijekova pas se brzo oporavlja i najčešće u roku 24 sata vraća u prvobitno normalno stanje. Krpelj kod svih domadara traži mjesto gdje će se prihvatiti i to najčešće traje od 24-72 sata. Najčešće mjesto prihvata je tamo gdje je koža mekša, a kod psa su to područja oko ušiju, predio oko vrata i slabina te nerijetko i na leđnome djelu u predjelu kralježnice. Zbog toga je često potrebno pregledati ova osjetljiva područja na psu kako bi se krpelj na vrijeme uklonio i izbjegla mogućnost daljnje zaraze.
Anton Barać, mag.ing.silv.
