U sklopu projekta „Tropolje i Zapadne strane“ objavljena je knjiga „Ćirilički spomenici Livna“, posvećena evidentiranju i istraživanju tragova ćiriličke pismenosti na području Livna. Projekt kao svoje ciljeve navodi mapiranje, dokumentiranje i sistematizaciju ćiriličkih spomenika te očuvanje kulturne baštine prostora koji istražuje.
Izuzetno zapažen uspjeh i veliku zainteresiranost čitatelja izazvala su izdanja “Ćirilički spomenici Glamočkog polja – Pola milenijuma ćiriličke pismenosti Glamoča”, “Ćirilički spomenici Grahova” i “Ćirilički spomenici Drvara”. Sada je na raspolaganju i dvojezično (srpski/engleski) izdanje “Ćirilički spomenici Livna”. U njemu su predstavljeni sistematizirani nalazi terenskih istraživanja provedenih tokom proteklih nekoliko godine na području Livna.
Istraživanja su provedena u sklopu projekta “Tropolje i Zapadne strane”, koji ima za cilj dokazivanje prostorno-fizičkog kontinuiteta ćiriličke pismenosti na ovim prostorima.
Da ćirilička pismenost u livanjskom kraju ima dugu i slojevitu povijest potvrđuju i ranija istraživanja. Stipo Manđeralo u svojim radovima o bosančici navodi da je ona stoljećima bila prisutna na livanjskom području – od srednjovjekovnih nadgrobnih natpisa, preko pisama osmanskih velikaša, do franjevačkih matičnih knjiga te natpisa na katoličkim i pravoslavnim grobljima.
Među najvažnijim primjerima je natpis popa Tjehodraga iz Lištana, koji Franjevački muzej i galerija Gorica Livno datira u sredinu 12. stoljeća i određuje kao natpis pisan hrvatskom ćirilicom. Na livanjskom području pronađeni su i drugi srednjovjekovni ćirilički natpisi, među kojima onaj iz Rapovina, vjerojatno s prijelaza iz 14. u 15. stoljeće.
Bosančicom su se kasnije služili i livanjski franjevci i katolički svećenici, osmanski velikaši te pravoslavni trgovci, zbog čega ova pismena baština predstavlja vrijedan dio ukupne kulturne povijesti Livna.
Nova knjiga tako donosi još jedan doprinos dokumentiranju spomenika koji svjedoče o višestoljetnoj pismenosti i kulturnoj slojevitosti livanjskog kraja.
