U posljednjih nekoliko godina Aarhus centar u BiH sve je prisutniji u javnosti kroz pravne postupke i kampanje usmjerene protiv različitih infrastrukturnih i energetskih projekata u Bosni i Hercegovini. Njihove aktivnosti posebno dolaze do izražaja u Hercegovini, gdje se protive projektima vjetroelektrana, ali i širim energetskim inicijativama poput plinske interkonekcije.
Tko je Aarhus centar?
Aarhus centar djeluje kao nevladina organizacija koja se poziva na Aarhusku konvenciju – međunarodni sporazum koji građanima daje pravo na pristup informacijama, sudjelovanje u donošenju odluka i pravnu zaštitu u pitanjima okoliša.
Na službenim stranicama organizacije navodi se kako im je misija „zaštita okoliša i unapređenje transparentnosti institucija“, dok kroz svoje djelovanje pružaju pravnu pomoć građanima i organizacijama u postupcima koji se tiču okoliša.
Aktivnosti i konkretni slučajevi
Aarhus centar je sudjelovao ili pokretao postupke u nizu projekata:
- Kako piše Bljesak.info, čak 47 nevladinih organizacija usprotivilo se projektu južne plinske interkonekcije, projektu koji se u javnosti često opisuje kao strateški važan za smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji.
- Prema Hercegovina.info, Aarhus centar je prijavio Bosnu i Hercegovinu zbog projekta vjetroelektrane Poklečani kod Blidinja.
- Portal Bljesak.info ranije je izvijestio i o zahtjevima za zabranu radova na lokaciji Poljane kod Livna.
- Lokalni mediji poput Livno Online također su pratili niz inicijativa i pravnih postupaka vezanih uz koncesije i energetske projekte u Hercegbosanskoj županiji.
Iz navedenih primjera vidljivo je da Aarhus centar sustavno koristi pravne mehanizme kako bi osporavao ili zaustavljao projekte koje smatra štetnima za okoliš.
Spor oko plinske interkonekcije
Posebnu pozornost izaziva protivljenje projektu južne plinske interkonekcije, koji se u političkom i energetskom kontekstu često povezuje sa zapadnim partnerima, uključujući i Sjedinjene Američke Države, te strategijama diverzifikacije opskrbe plinom.
Zagovornici projekta tvrde da bi on omogućio:
- smanjenje ovisnosti o ruskom plinu
- veću energetsku sigurnost
- razvoj gospodarstva u Hercegovini
S druge strane, Aarhus centar i dio nevladinog sektora upozoravaju na:
- netransparentnost procesa
- moguće ekološke posljedice
- pravne i proceduralne nedostatke
Protivljenje i obnovljivim izvorima
Zanimljivo je da se djelovanje Aarhus centra ne zaustavlja samo na fosilnim projektima poput plinovoda, već uključuje i projekte obnovljivih izvora energije – prvenstveno vjetroelektrane.
To otvara pitanje: radi li se o dosljednoj zaštiti okoliša ili o širem obrascu osporavanja velikih energetskih investicija bez obzira na njihov tip?
Kritičari tvrde da takav pristup može usporiti:
- energetsku tranziciju
- investicije u Hercegovini
- infrastrukturni razvoj područja s većinskim hrvatskim stanovništvom
Tko stoji iza Aarhus centra?
Prema dostupnim javnim podacima, Aarhus centar je dio mreže organizacija koje djeluju u okviru implementacije Aarhuske konvencije u jugoistočnoj Europi. Financiranje ovakvih organizacija najčešće dolazi iz međunarodnih fondova, uključujući:
- EU programe
- međunarodne organizacije
- razvojne agencije
Važno je naglasiti da ne postoje javno potvrđeni dokazi da iza Aarhus centra stoje političke ili državne strukture koje bi djelovale protiv određenih energetskih projekata iz geopolitičkih razloga.
Zaključak
Djelovanje Aarhus centra otvara važno društveno pitanje: gdje je granica između legitimne zaštite okoliša i blokade strateških razvojnih projekata?
Dok jedni u njima vide ključnog čuvara okoliša i zakonitosti, drugi ih percipiraju kao faktor koji usporava projekte od značaja za energetsku sigurnost i gospodarski razvoj Hercegovine.
U svakom slučaju, jasno je da će sukob između energetskih investicija i ekoloških inicijativa i dalje biti jedno od ključnih pitanja razvoja Bosne i Hercegovine u godinama koje dolaze.
