Na padinama iznad starog dijela Livna, među kamenim stijenama i ostacima nekadašnjih utvrda, uzdižu se livanjske kule – nijemi svjedoci burne prošlosti ovog grada.
One su dio obrambenog sustava starog Bistričkog grada, povijesnog područja proglašenog nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Stoljećima su čuvale prilaz Livnu, gradu smještenom na važnom putu između unutrašnjosti Balkana i jadranske obale.
Posebno se ističu Efrem kula, Vujadinova odnosno Veis kula i Klanac kula, tri fortifikacijska objekta koji su činili obrambeni prsten oko grada.
Efrem kula nalazi se iznad stijena Crvenice na zaravni Teber. Riječ je o kružnoj kuli čiji su zidovi debeli više od metra i pol, a sačuvani ostaci dosežu visinu od oko pet metara.
Arheološka istraživanja pokazuju da je ova kula bila dio većeg fortifikacijskog kompleksa, s masivnim zidovima debljine i do četiri metra. Ispod osmanskih slojeva otkriveni su tragovi starijih građevina – čak iz kasnoantičkog i rimskog razdoblja.
Nedaleko od Efremove nalazi se Vujadinova kula, jedna od najvećih i najbolje očuvanih kula u Livnu, nastala u 17. stoljeću tijekom sukoba između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike.
Treći važan dio sustava bila je Klanac kula, smještena na strateškoj točki iznad prilaza gradu. Zajedno s drugim kulama, nadzirala je kretanje kroz livanjsku kotlinu.
Danas, iako djelomično sačuvane, livanjske kule i dalje dominiraju krajolikom iznad starog grada. One nisu samo ostatak prošlosti – već trajni podsjetnik na identitet i dugu povijest Livna.
