Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. nastala je u osvit suvremenoga digitalnoga doba koje je u nadolazećim desetljećima dubinski promijenilo naš svijet, uključujući i onaj jezični. Iste je godine sastavljen prvi hrvatski računalni korpus, a godinu dana kasnije prvi je puta u povijesti lingvistike, i to upravo u Zagrebu, uporabljen usporedni računalni korpus u kontrastivno lingvističkim istraživanjima.
Razvojem računalne lingvistike i jezičnih tehnologija od polovice 20. stoljeća do danas stvorio se novi prostor za jezikoslovna proučavanja – od novog pogleda na pitanja prikupljanja i obrade hrvatske jezične građe, kontrastivnoga proučavanja različitih jezika do računalne simulacije ljudske komunikacije.
Hrvatski jezik u informacijskom društvu na nove načine sudjeluje u razmjeni znanja, u povezivanju društava i kultura, kao i u zastupljenosti jezičnoga i kulturnoga nasljeđa nekog naroda u svijetu.
Kako se jezik mijenja u digitalnom prostoru i kako jezik mijenja digitalni prostor?
Koja je uloga i važnost jezičnih tehnologija u očuvanju jezika, njegovu razvoju i opisu?
Kako digitalnim očuvanjem jezika čuvamo i vlastito kulturno nasljeđe?
Na ova pitanja dobit ćete odgovore ako poslušate audio zapis ispod ako ste slučajno propustili sinoćnju tribinu koja je održana u Kupresu u organizaciji Matice hrvatske Zagreb i ogranka Matice u Kupresu u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, odsjek Hrvatski jezik.
Predavači na održanoj tribini bili su Marko Tadić, predstojnik Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, profesorice Ida Raffaelli i Danijela Katunar.
Na samom početku svim prisutnima obratila se predsjednica ogranka Matice u Kupresu gđa. Ružica Hrnjkaš Živković.
Zasigurno, odaziv je bio veći od svih očekivanja, šarolika publika koju je zanimala ova tema, također sudjelovali su oni kojih se najviše tiče – naši “lokalni” profesori, nastavnici i učitelji.
Tema roda kao jezične kategorije koja se u današnje vrijeme neizostavno veže uz rod kao društvenu kategoriju jedno je od živih lingvističkih, ali i socioloških i kulturoloških pitanja. Poznato je da je hrvatsko jezikoslovlje tijekom povijesti bilo osjetljivo, stoga je potrebno da svi puno više truda ulažemo u opstanku hrvatskog jezika, a posebice da motiviramo mlađe naraštaje da se pozabave ovim temama
.