Sve veća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih potaknula je brojne države da uvedu ili najave stroga ograničenja korištenja društvenih mreža za maloljetnike. Od potpunih zabrana do roditeljskog pristanka i obvezne provjere dobi, mjere se razlikuju, ali zajednički cilj je – zaštita djece u digitalnom prostoru.
Australija uvela presedan
Australija je krajem 2025. godine postala prva zemlja na svijetu koja je zakonom zabranila pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina. Prema tom zakonu, platforme poput Instagrama, TikToka i Snapchata obvezne su onemogućiti registraciju i korištenje maloljetnicima ispod propisane dobi, a kršenje pravila može rezultirati visokim novčanim kaznama za tehnološke kompanije .
Australska vlada ovu odluku opravdava porastom problema povezanih s anksioznošću, depresijom i cyberbullyingom među mladima.
Europa traži zajednički odgovor
U Europi se vodi intenzivna rasprava o sličnim mjerama, iako jedinstveno rješenje još ne postoji.
Francuska je predložila zabranu korištenja društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina, uz obvezan roditeljski pristanak za starije maloljetnike.
Španjolska planira postaviti dobnu granicu na 16 godina, uz strožu provjeru identiteta korisnika.
Danska, Njemačka i Grčka razmatraju vlastite modele ograničenja, uglavnom kroz kombinaciju dobnih granica i roditeljske kontrole .
Europska unija već sada preporučuje minimalnu dob od 16 godina za obradu osobnih podataka djece, no provedba u praksi ostaje izazov zbog tehničkih i pravnih prepreka.
Provjera dobi – najveći izazov
Jedno od ključnih pitanja u provedbi ovih zakona jest kako učinkovito provjeriti dob korisnika. Stručnjaci upozoravaju da se djeca često služe lažnim podacima, dok uvođenje digitalnih identiteta i biometrijskih provjera otvara nova pitanja o privatnosti i sigurnosti podataka.
Tehnološke kompanije zasad su podijeljene – dok neke podržavaju veću zaštitu djece, druge upozoravaju na složenost i troškove prilagodbe sustava.
Kritike i upozorenja stručnjaka
Iako je namjera zakonodavaca jasna, dio stručnjaka smatra da potpune zabrane nisu dugoročno rješenje. Upozoravaju da bi takve mjere mogle potaknuti djecu na korištenje alternativnih, manje sigurnih platformi ili zaobilaženje pravila putem VPN-a.
Psiholozi i pedagozi ističu kako je, uz zakonske mjere, nužno ulagati u digitalnu pismenost, edukaciju roditelja i djece te razvoj zdravih online navika.
Globalni trend koji se širi
Unatoč kritikama, trend ograničavanja pristupa društvenim mrežama za djecu nastavlja se širiti. Sve je jasnije da države žele aktivniju ulogu u reguliranju digitalnog prostora, dok se rasprava pomiče s pitanja treba li ograničavati pristup na pitanje kako to učiniti učinkovito i odgovorno.
Hoće li ove mjere donijeti željene rezultate ili otvoriti nova pitanja, pokazat će praksa u godinama koje dolaze.
