Uzašašće ili Spasovo
Uzašašće ili Spasovo je kršćanska svetkovina. Slavi se četrdeseti dan poslije Uskrsa i uvijek je
četvrtkom. Prema Bibliji, Isus se nakon svoga Uskrsnuća u različitim prigodama javljao
svojim učenicima. Na 40. dan se javio svojim učenicima u Jeruzalemu. Rekao im je da ostanu
u gradu i čekaju dolazak Duha Svetoga. Zatim ih je poveo na Maslinsku goru, blagoslovio ih i
počeo uzlaziti na nebo. Uzlaskom na nebo Isus je učinio novo čudo kojim je završio svoj
boravak na Zemlji i spas čovječanstva, zbog čega se taj blagdan u narodu zove i Spasovo. U
Bosni je fra Matija Divković početkom 17. stoljeća za ovaj blagdan koristio naziv Križi ili
Spasovo.
O Isusovu uzašašću izvještavaju evanđelisti Marko i Luka.
Gospodin Isus, pošto im to reče, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu. (Mk 16, 19)
I dok ih blagoslivljaše, rasta se od njih i uznesen bi na nebo. (Lk 24, 51)
Uzašašće su u hrvatskoj kulturnoj baštini karakterizirali spasovski ophodi, zvani križari.
Prema prof. dr. Marku Dragiću procesije su se održavale uoči Uzašašća, ponedjeljkom,
utorkom i srijedom, a počinjale su rano u zoru sa svrhom blagoslova polja. Komunističke su
ih vlasti zabranile 1952. godine.
U molitveniku i pjesmarici Novi vinac anđeoski, Bp. 1925. za Spasovo je određena pjesma
Isus na nebo uziđe, (str. 310.).
Pjeva se na melodiju uskrsne pjesme Uskrsnu Isus prislavni, a u njoj se lijepo opisuje radost
Isusovog uzašašća k Ocu.
Isus na nebo uziđe,
na pristolje svoje side.
Kad apoštoli gledaše
andjeli njima rekoše:
Ljudi, čemu se čudite,
čudeć u nebo gledate
Isus kako sad otiđe,
tako opet na sud prić će.
Oslobodi nas sužanstva,
dade nam dio blaženstva.
I svima nam put otvori
Kada tilom ode gori.
Sad se dakle svi radujte,
ljudi ravne Galileje!
Zato se i mi radujmo
i hvalu Bogu pivajmo.
Slava prisvetomu Trojstvu,
Isus, kralju vičnjemu!
Pripjev: Aleluja, hvaljen budi Gospodin!
