Na arktičkom arhipelagu Svalbard, između sjeverne Norveške i Sjevernog pola, smješteno je Svalbardsko globalno skladište sjemena, poznato i kao „trezor Sudnjeg dana“. Riječ je o jednom od najvažnijih projekata za očuvanje svjetske poljoprivredne baštine, osmišljenom kao posljednja sigurnosna kopija sjemena u slučaju globalnih katastrofa, ratova ili klimatskih promjena.
Svalbard je arktičko otočje u Arktičkom oceanu, smješteno otprilike na pola puta između kopnene Norveške i Sjevernog pola. Područje obilježavaju ekstremni klimatski uvjeti, dugi periodi polarne noći i ponoćnog sunca te ledenjaci koji prekrivaju više od polovice kopna. Zbog trajno niskih temperatura i permafrosta, Svalbard predstavlja idealnu lokaciju za dugoročno čuvanje sjemena, ali je ujedno i jedno od najslabije naseljenih područja na svijetu s jedinstvenim arktičkim ekosustavom.
U ovom podzemnom skladištu, ukopanom duboko u stijenu i zaštićenom prirodnim permafrostom, čuvaju se milijuni uzoraka sjemena iz cijelog svijeta. Među njima se nalaze i autohtone te tradicionalne sorte iz Bosne i Hercegovine, koje predstavljaju dragocjen dio nacionalne i regionalne bioraznolikosti.
Bosna i Hercegovina u trezoru čuva sjeme brojnih kultura, među kojima su pšenica, ječam, zob, kukuruz, grah, rajčica, paprika, tikva, suncokret, sirak i druge domaće sorte koje su se stoljećima prilagođavale lokalnim klimatskim i zemljišnim uvjetima. Ove sjemenke nisu samo poljoprivredni resurs, već i dio kulturnog nasljeđa zemlje.
Svrha „trezora Sudnjeg dana“ nije svakodnevna uporaba sjemena, već osiguranje njihove dostupnosti u slučaju da lokalne banke gena budu uništene ili izgubljene. Zahvaljujući konstantno niskim temperaturama, sjemenke u Svalbardu mogu ostati očuvane desetljećima, pa i stoljećima.
Sudjelovanjem u ovom globalnom projektu, Bosna i Hercegovina doprinosi zajedničkom naporu očuvanja hrane i genetske raznolikosti za buduće generacije – tiho, ali iznimno važno osiguranje za neizvjesnu budućnost planeta.
