FSC certifikacija u Bosni i Hercegovini započela je 2006. godine kao pilot-projekt, ali je danas u potpunosti transformirala šumarski sektor. Marija Dilber svjedočila je tim promjenama iz prve ruke.
Marija Dilber voditeljica je Koordinacijskog tima za nadzor i praćenje gospodarenja šumama u javnom poduzeću koje upravlja državnim šumama u Hercegbosanskoj županiji (ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres). Od 2011. godine aktivno podupire FSC certifikaciju unutar poduzeća te je svjedočila razvoju upravljanja šumama uvođenjem transparentnosti, sigurnosti, međunarodnog priznanja i jedinstvenih standarda na razini BiH u sektor koji je dotad bio obilježen lokalnom rascjepkanošću i nejasnom percepcijom.
Bosna i Hercegovina započela je put prema FSC certifikaciji kao pilot-inicijativu 2006. godine, uz potporu talijanske regije Lombardije, Šumarskih fakulteta Sveučilišta u Sarajevu i Padovi te dviju ključnih osoba: Marka Mrše, koji je vodio certifikaciju Šumarije Kupres 2006. godine, i Mirjane Vile, koja je 2011. godine predvodila FSC certifikaciju cijelog poduzeća. Danas je 100% državnih šuma i oko 89% ukupnih šuma u Bosni i Hercegovini FSC certificirano.ŠGD „Hercegbosanske šume“ posluje u potpunosti u skladu s FSC načelima, a Marija je ponosna na konkretne koristi i pozitivne učinke koje je to donijelo zemlji i lokalnoj zajednici. Među njima su povećanje formalne zaposlenosti među izvođačima radova, dosljedna provedba obvezne uporabe zaštitne opreme te snažnije uključivanje zajednice. Nezakoniti rad izvođača znatno se smanjio, čime im je omogućen bolji pristup socijalnim uslugama, poput mirovinskog osiguranja. Prije uvođenja FSC certifikacije, i izvođači i radnici često su zanemarivali sigurnosne standarde.
Kako se prisjeća Marija: „U početku nitko nije koristio zaštitnu opremu. Jedan stariji radnik bio je neočekivano ljut kada je zaštitna oprema postala obvezna tijekom priprema za FSC certifikaciju. Ipak, nije imao izbora nego prihvatiti nošenje kacige kako bi mogao nastaviti raditi. Riječ je o njihovoj sigurnosti, a na nova pravila se uvijek treba priviknuti. Imali smo i nekoliko slučajeva otpora od strane izvođača.“
Osim radnih uvjeta, FSC certifikacija unaprijedila je i transparentnost te sudjelovanje dionika. „Informiranje lokalnog stanovništva o planiranim šumarskim radovima sada je obvezno“, objašnjava Marija, „a u potpunosti podržavamo zakonska i običajna prava lokalnih zajednica.“
Marija ističe da važnost FSC certifikacije u Bosni i Hercegovini stalno raste. „Svake godine sve više naših izvođača traži FSC certifikat. On je ključan za pristup međunarodnim tržištima i dokaz da poduzeća vode brigu o šumskim resursima jednako kao i njihovi klijenti.“
Očekuje da će potražnja nastaviti rasti, s obzirom na to da se broj zahtjeva za FSC certifikate državnih šuma povećava posljednjih dvadeset godina.
Među njezinim trenutačnim prioritetima nalazi se priprema za godišnji nadzor i ažuriranje područja šuma s visokom vrijednošću očuvanja. Također je sudjelovala na regionalnoj FSC radionici održanoj u Sarajevu u lipnju 2025. godine. „To je bila izvrsna prilika za razmjenu znanja s drugim nositeljima certifikata,“ kaže Marija, „i za daljnji profesionalni razvoj.“
Za Mariju je taj rast i tehnički i osobni. Ona je stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom u šumarskom sektoru – području u kojem i dalje prevladavaju muškarci. Mladim ženama koje razmišljaju o karijeri u šumarstvu savjetuje da se ne boje izraziti svoje mišljenje i pokušaju probiti nevidljive strukturne barijere. „Budite otvorenog uma i jednostavno se odvažite. Šumarstvo je prekrasno.“
Svoj pristup ilustrira ohrabrujućom anegdotom:
„Kada sam počela raditi u ovoj firmi, 2003., primijetila sam da su se moje muške kolege dogovorile za druženje u prirodi, dok su kolegice ostale u uredima. Pitala sam ih zašto im se mi nismo pridružile u prirodi, a činilo se da one misle kako to nije za njih. Onda sam odlučila pitati muške kolege zašto nas nisu pozvali. Pretpostavili su da nas to ne zanima. Nakon tog konstruktivnog razgovora počeli su nas pozivati i od tada se svi zajedno družimo.“
Ta odlučnost odražava Marijin pristup radu u šumarstvu. „Svake godine pojavi se neki novi izazov. Upravo to najviše cijenim u ovom poslu.“
Najveći izazovi s kojima se danas suočavaju šume u Bosni i Hercegovini su klimatske promjene, nezakonita sječa te područja na kojima je rad opasan jer se, i trideset godina nakon rata u BiH, u njima još uvijek nalaze brojna neeksplodirana minska sredstva.
Promjene će biti zahtjevne jer je pravni okvir za šumarstvo rascjepkan. „Država nema jedinstven zakonski okvir za šumarstvo. U Bosni i Hercegovini postoje tri federalne jedinice i deset županija, skoro toliko različitih zakona o šumama“, objašnjava Marija.
Ipak, Marija Dilber ostaje optimistična. „FSC ima globalno priznanje. Nema sumnje da će njegova važnost u našoj regiji i dalje rasti.“
Gledajući prema budućnosti, ne dvoji: „Sanjam o regiji u kojoj šume ostaju prirodne i očišćene od mina, a svaka sječa temelji se na promišljenom planiranju, jer budućnost zdravih šuma počinje njihovim odgovornim upravljanjem.“
