Područje općine obiluje značajnim turističkim potencijalima, s naglaskom na rekreativni, lovni, kulturni i vjerski turizam.
Turistička kulturna ponuda bazira se na zaštićenim kulturno-povijesnim spomenicima, graditeljskoj cjelini ”Stari grad” i arheološkom području, ostacima kasnoantičke bazilike ”Vrba”, te izložbeni prostor kamenih skulptura ”Lapidarijum”. Svakako treba spomenuti i ”Bašića mašet” (monumentalni islamski nadgrobni spomenik iz 18.v.) i ”Kamen na tri piljka” (srednjevjekovni stećak).
Vjerski turizam predstavljaju pored gore pomenutih ostataka kasnoantičke bazilike Vrba, Hram Silaska Svetog Duha u Glamoču, Gradska crkva, (sagrađena 1920-30), Hram Svetih Apostola Petra i Pavla, Vagan, Glamoč (1910), Manastir ”Veselinje” u selu Vrba kod Glamoča, posvećen rođenju Sv. Jovana Krstitelja (1970-75), Župna crkva Sv. Ilije Proroka i Župni dom, te gradska Begrija džamija (1885).
Od kulturnih i gospodarskih manifestacija sa turističkim predznakom treba izdvojiti ”Kulturno ljeto” koje se tradicionalno održava krajem sedmog mjeseca i ”Dane glamočkog krompira” polovinom mjeseca listopada koji nastoje reklamirati i plasirati najpoznatiji proizvod glamočkog kraja, krompir.
Prirodne ljepote
Najveće jezero u turističkoj ponudi Glamoča je vještačko JEZERO HRAST, površine 25.000 m² na udaljenosti od grada 3 km. Na njemu se nalazi motel u izgradnji i 7 bungalova u kojima je moguće prenoćište. Pogodno je za rekreaciju, izlete, kupanje, sportski ribolov.
JEZERO BUSIJA, površine cca 4.000 m², nalazi se u neposrednoj blizini grada na udaljenosti od oko 1,5 km i do njega se može doći direktno iz centra grada u pravcu sportsko –rekreativne zone Busija.
ŠATORSKO JEZERO, površine 8.000 m² nalazi se na planini Šator na nadmorskoj visini od 1480 m i ledničkog je porijekla. Najbolji prilaz jezeru je iz pravca Bosanskog Grahova. Ovaj biser među planinskim jezerima okružen je prelijepim šumama i pašnjacima, a neposredno iznad njega se može pronaći alpski endem –runolist. Jezero nastanjuje još jedan značajan alpski endem, repati vodozemac –triton, koji opstaje u potpuno čistim i nezagađenim vodenim sredinama. Posjetilac ove nesumnjive ljepote ponekad se može poslije kupanja u bistroj i prohladnoj vodi, na obalama jezera grudvati snijegom iz šatorskih vrtača.
PLANINSKI TURIZAM
Glamoč poseduje izvanredne mogućnosti za razvoj planinskog turizma, jer se na obroncima planina prostiru savršeni, prirodno oblikovani, tereni za zimske sportove. Velika nadmorska visina pogoduje pripremama sportista, a u svemu posebno mjesto zauzima mogućnost iskorištavanja prirodnih resursa za proizvodnju organski zdrave hrane i lovnog turizma.
Na 2 km od grada nalazi se planina Rajan sa uređenim planinarskim stazama. Postoji jedna lakša planinarska trasa iz pravca Medvjed potok –kamp Busija za planinare početnike, izletnike i sve ljubitelje prirode. Osim spomenute planine Rajan (1220 mnv.) u blizini grada, Medvjed potoka na kome se nalazi uređeno mjesto za roštiljanje u šumskom ambijentu sa stolovima i klupama, sportsko –rekreativne zone Busija, postoje uvjeti za planinarstvo i na okolnim planinskim masivima Šatoru, Vitorozi, Staretini, Cincaru… Postoje planinarske rute prema Vitorogu sa polazne tačke selo Dubrave.
Ova staza Dubrave –Vitorog smatra se ekstremnom stazom za odvažnije planinare. Još jedna ekstemnija staza je selo Zajaruga –Slovinj, uspon vrlo težak, dužina staze cca 6000 m u oba pravca, vrijeme uspona 2 –3 h.
ZIMSKI TURIZAM
Zimski turizam jednako kao i planinski ima izvanredne mogućnosti. Povoljni klimatski uvjeti, velika nadmorska visina, značajna visina snježnog pokrivača i relativno dug period snježnih dana pogoduje zimskim sportovima. Posjetitelji se mogu smjestiti u hotelu Split koji radi i u zimskoj sezoni.
LOVNI TURIZAM
S obzirom da se tereni u Glamoču prostiru od 900–2006 m nadmorske visine, odlikuje ga velika raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta. U faunističkom smislu raspolaže raznovrsnim i bogatim lovnim fondom krupne i sitne divljači. Od krupne divljači važno je izdvojiti: mrkog medvjeda koji je stavljen pod zaštitu, vuka, divlje svinje, srneću divljač, lisice, kuna zlatica,divlja mačka… Od pernate faune treba izdvojiti orla, sokola, sovu ušaru, divlju patku (selica), tetrijebe (divlja kokoš), pa čak i dosta rijetka pojava krstarećih jata lešinara (bijeloglavog supa). U sklopu redovnih godišnjih aktivnosti Lovačko društvo „Tetrijeb“ Glamoč organizira i susrete lovaca.
Na spomenutim jezerima, Hrast i Busija, koja obiluju ribom, moguće je organizirati sportski ribolov (pinjurica, oštrulj (ostruga), sitnoljuskavi klen, bjelica, potočna pastrmka).
SEOSKI TURIZAM
Općina Glamoč ima odlične uvjete za razvoj seoskog (ruralnog) turizma. Seoski turizam se razvija sve u cilju očuvanja narodne arhitekture, tradicionalnih drvenih kuća (brvnara) pokrivenim šimlom, sa ognjištem i starinskim namještajem koji ostavlja dojam sjećanje na tren kako se živjelo u starinska vremena. Izuzetak čini etno domaćinstvo obitelji Nenadić, koje se nalazi u naselju Ćirići i raspolaže sa finim i uređenim dvorištem sa četiri bungalova sa mogućnošću prenoćišta i dnevnog boravka. U okviru istih nalaze se predmeti iz starine koji su služili u svakodnevnoj upotrebi naših predaka, tako da u neku ruku predstavlja i pravi mali etno muzej. Etno selo Nenadić takođe nudi raznovrsnu kuhinju domaće gastronomije spremljenu na tradicionalan način našeg podneblja.
KULTURNO –POVIJESNE ZNAMENITOSTI(povijesni i arheološki turizam)
Lapidarij predstavlja izložbeni prostor kamenih skulptura. Nalazi se u dvorištu Doma kulture u samom centru grada. U lapidariju se nalazi nekoliko stećaka, u vidu ploča, poklopaca i ornamenata iz antičkog perioda (ilirski, rimski). Značajni su ornamenti sa rimskog bunara iz Isakovaca i kameni blok sa ugraviranim likom vrhovnih delmatskih (ilirskih) božanstava –lik boga Silvana i boginje Dijane.
Tabija.Iznad centra Glamoča, u dijelu koji nosi ime Stari grad, vidljivi su ostaci tvrđave. Nosi ime Tabija, što na turskom znači tvrđava. Ostali su srušeni zidovi i jedna kula koja danas prkosi vremenu. Graditeljska cjelina –Stari grad u Glamoču proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 2005. godine.
Miljokazi u Busiji i ostaci rimske kaldrme predstavljaju ostatke rimskih puteva soli iz Panonije ka provinciji Dalmaciji. To su kameni stubovi visine oko 1,5 metar ukopani u zemlju te su imali funkciju da pokazuju udaljenost (satove hoda) između naselja na putnom pravcu i da predstave graditelje puteva iz tog vremena. Takva dva miljokaza postoje u dijelu grada koji nosi slikovit naziv Busija. Najveći broj spomenika iz antičkog perioda pronađen je u području sela Halapić na lokalitetu Gradina i Crkvina.
Bašića mašet se ubraja u jedno od glamočkih čuda. Ovaj nišan se smatra najvišim i najmonumentalnijim muslimanskim nad-gobnjakom u Bosni i Hercegovini. Nadgrobnjak je podignut 1798. u čast Omerage Bašića. Nalazi se u selu Jakir kraj magistralne ceste M –15 Livno–Glamoč na 4 km od grada. Spomenik je ukrašen topuzom (buzdovanom) i interesantnom orijentalnom ornamentikom u kamenorezu.
Kamen na tri piljka takođe predstavlja jedno od glamočkih čuda. Nalazi se u selu Podgradina na 5 km od Glamoča prema Livnu. Ovaj fenomen predstavlja dvojni srednjo-vjekovni stećak koji stoji na samo tri kamenčića –piljka.
Vrba bazilika je također značajan kulturno –povijesni spomenik. Stavljena je pod zaštitu od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Predstavlja rano-kršćanski hram iz VI stoljeća n.e. Sagrađena je u vrijeme vladavine rimskog cara Justinijana, što ukazuje na važnost ovog prostora u doba Rimske imperije. Na Vrbi se nalaze ostaci rimskog naselja Salviuma, koje je imalo status grada u periodu vladavine rimskog cara Hadrijana u II stoljeću n.e. Nalazi se na 5 km od Glamoča, pored magistralnog putnog pravca M –15 Livno– Glamoč u neposrednoj blizini manastira Veselinje.
Spomen muzej Ivo Lola Ribar nalazi se na 4 km od grada na putnom pravcu prema Banjaluci. Ovaj memorijalni (spomen) muzej smješten je okruženju borove šume i predstavlja spomenik podignut u čast narodnog heroja koji je tragično nastradao u avionskoj nesreći na Glamočkom polju u Drugom svjetskom ratu.
Izvor: https://opstinaglamoc.ba/language/hr/turizam/
