Od 1. srpnja ove godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na snagu stupa nova zakonska regulativa kojom se smanjuju doprinosi na plaće. Iako se ova fiskalna reforma predstavlja kao značajan iskorak prema rasterećenju rada i povećanju neto primanja radnika, ostaje ključno pitanje – hoće li radnici doista osjetiti razliku na svojim računima ili će poslodavci zadržati uštede?
Smanjenje doprinosa – više prostora za rast plaća
Izmjene Zakona o doprinosima predviđaju smanjenje zbirne stope doprinosa sa sadašnjih 41,5% na 36%. Time bi se, primjerice, kod minimalne neto plaće od 1.000 KM ukupni trošak doprinosa smanjio s 648,23 KM na 562,32 KM – što je ušteda od gotovo 86 KM po radniku. Za veće plaće, razlika bi bila još izraženija.
Premda se reforma službeno prezentira kao mjera za poticanje zapošljavanja i podizanje radničkog standarda, nema mehanizma koji bi poslodavce obvezao da smanjene doprinose prenesu u obliku većih neto plaća.
Sindikati skeptični: “Iskustvo nas uči da poslodavci ne dijele uštede”
Predstavnici radničkih sindikata izrazili su zabrinutost da će očekivane uštede ostati isključivo u korist poslodavaca. Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata FBiH upozorava da prethodne inicijative, poput jednokratne pomoći koju je omogućila Vlada, nisu naišle na širu podršku poslodavaca.
“Više od 90% njih nije ni pokušalo isplatiti pomoć radnicima. Sumnjamo da će drugačije biti i sada, jer zakonski nisu obvezni dijeliti uštede,” kazao je Kečo.
Poslodavci: “Preporučujemo, ali ne obvezujemo”
Udruženje poslodavaca FBiH podržava fiskalnu reformu i preporučuje svojim članicama da uštede iskoriste za povećanje plaća ili poboljšanje radnih uvjeta. Međutim, odluka o raspodjeli ušteda prepuštena je pojedinačnim poslodavcima i njihovim financijskim mogućnostima.
“U uvjetima tržišne nesigurnosti i inflacije, svaka kompanija mora zasebno odlučiti može li i koliko sredstava preusmjeriti na plaće,” navodi se iz Udruženja.
Iako smanjenje doprinosa tehnički stvara prostor za rast plaća, bez zakonske obveze sve ostaje u domeni dobre volje poslodavaca. Sindikati stoga pozivaju na dodatne zakonske izmjene koje bi jamčile da dio fiskalnih rasterećenja ide upravo onima koji ih svojim radom zarađuju – radnicima.
U međuvremenu, tisuće zaposlenih u FBiH početkom srpnja mogu samo čekati i nadati se da će se obećanja o većim primanjima doista i ostvariti.
