Na arheološkom lokalitetu Štitić u Suhači, odnosno prema novijem razgraničenju na području Velikih Kablića, završena je treća kampanja sustavnih arheoloških istraživanja u organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno.

Do sada su istražena 23 groba nekropole koja je, na temelju načina pokapanja i priloga pronađenih u grobovima, datirana u 4. stoljeće. Na istom mjestu tijekom prva tri stoljeća pokapani su spaljeni ostaci pokojnika, nakon čega se prešlo na običaj kosturnog pokapanja, odnosno inhumacije.

Na ovoj nekropoli pokapani su stanovnici antičkog naselja na području Suhače i Velikih Kablića. O tome svjedoče brojni pokretni arheološki nalazi, među kojima su reljefno ukrašeni dijelovi kamenih osuarija u koje su autohtoni Delmati, pod utjecajem Rimljana, polagali spaljene ostatke pokojnika.

Pronađeni su i nakit, metalni dijelovi nošnje, više primjeraka novca rimskog cara Konstantina I. te keramičke i staklene posude koje su prilagane uz pokojnike u grobovima. Cjelovite keramičke posude rijetko su sačuvane, zbog čega predstavljaju posebno vrijedne i atraktivne nalaze s ovog lokaliteta.

Iako nekropola na Štitiću nije najstarija nekropola na livanjskom području, s obzirom na ranije slučajne nalaze prapovijesnih i rimskih grobova, ona je najstarija do sada sustavno istraživana nekropola na ovom području s grobovima sačuvanim in situ, odnosno na izvornom mjestu.

U arheološkim iskopavanjima sudjelovali su arheolozi Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, voditeljica istraživanja Marija Marić Baković i arheolog Filip Ćubela.

Iz Muzeja su zahvalili obiteljima Niče na pomoći, susretljivosti i gostoprimstvu, kao i malobrojnoj ekipi koja je sudjelovala u radu na lokalitetu.

Istraživanja su financirali Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije te Federalno ministarstvo kulture i sporta, kojima su organizatori također uputili zahvalu.

Izvor i foto: Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno