Ustavni sud FBiH danas će razmatrati zahtjev za donošenje rješenja o privremenoj mjeri kojom se nalaže odgađanje izbora sudca u Ustavni sud BiH
Predsjednica Ustavnog suda FBiH Aleksandra Martinović zakazala je za danas sjednicu Ustavnog suda na kojoj bi, između ostalog, trebao biti razmatran zahtjev klubova poslanika SDA, DF-a i SBiH za donošenje rješenja o privremenoj mjeri kojom se Predstavničkom domu Parlamenta FBiH nalaže da do donošenja konačne odluke suda odgodi razmatranje izbora sudca Ustavnog suda BiH kojeg bira Predstavnički dom.
KOMPLETNA LISTA
Podnosilac zahtjeva u ime spomenutih klubova je Jasmina Biščević-Tokić, zastupnica SDA. Kako je obrazloženo, privremena mjera je zatražena zbog toga što postoje četiri zahtjeva za ocjenu ustavnosti gdje se, kako se navodi, kršio Poslovnik Predstavničkog doma. Biščević-Tokić ističe da je parlamentarna većina u proteklom periodu popunjavala radna tijela kršeći Poslovnik, a na isti način je mijenjan sastav Komisije za izbor i imenovanje, te je od Ustavnog suda zatraženo da se to zaustavi. Opozicija očekuje da Ustavni sud obavijesti Predstavnički dom nakon sjednice. Ukoliko zahtjev bude prihvaćen, očekivati je da izbor ustavnog sudca bude skinut sa dnevnog reda sjednice Predstavničkog doma koja je zakazana za sutra.
Podsjećamo, Komisija za izbor i imenovanje je na sjednici održanoj 20. maja sa devet glasova za i jednim protiv utvrdila prijedlog da Marin Vukoja bude izabran za sudca Ustavnog suda BiH, koji je bio prvorangirani kandidat. Opozicija, međutim, zahtijeva da se Domu dostavi kompletna lista kandidata.
Komisija će Parlamentu dostaviti ime najbolje ocijenjenog kandidata i to je nešto što se neće moći mijenjati. Na Parlamentu je da Vukoju potvrdi ili ne potvrdi kao ustavnog sudca. Kakav će biti ishod tog glasanja i njegove posljedice, o tome ne bih špekulirala, rekla je za Oslobođenje Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Ovih dana govorilo se i o mogućoj rekonstrukciji federalne vlasti, te da će parlamentarna većina biti na testu 28. maja, upravo na glasanju o Vukoji. Na sjednicu Komisije za izbor i imenovanje, na kojoj je odlučeno da Vukoja bude jedini kandidat, nije došao njen član iz NES-a Irfan Durić. Upravo se ova stranka spominjala kao moguće rješenje i njen ulazak u vlast.
– Igrom slučaja sam bio na putu van države kad se sve to dešavalo na Komisiji. U svakom slučaju mi smo za to da ide kompletna lista ili pet-šest kandidata sa liste, jer tako se bira i to je po Ustavu i po Poslovniku. Parlament bira, a ne imenuje i, ako već biramo, onda moramo imati više kandidata. Mi ćemo glasati ako bude više kandidata, a ako bude samo jedan kandidat, naš klub to neće podržati, rekao je Durić za naš list. Poslanik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Razim Halkić podsjeća da je Komisija za izbor i imenovanje davno rangirala listu najboljih kandidata, te da je i dio sadašnje opozicije učestvovao u tome, pa je Vukoja prvoplasirani. – Naravno da postoje neki politički dogovori i ne očekujem nikakva iznenađenja na samoj sjednici. Međutim, u politici je sve moguće. Uostalom, vidjet ćemo šta će biti, ali praksa je bila da je to jedan kandidat. Mi u SDP-u nemamo problem da to bude jedan ili više kandidata. Imali ste prošlu situaciju, da su određene političke osobe, visokopozicionirane, bile na tim listama i izabrane su u Ustavni sud BiH. Ono što je najbitnije jeste da ti kandidati budu kompetentni, da imaju iskustva i da rade svoj posao onako kako najbolje znaju i umiju, rekao je za Oslobođenje Halkić.
Kada je riječ o rekonstrukciji vlasti, kaže da nema takvih informacija, ali da uvijek ima različitih razmišljanja čak i u poziciji.
Uvijek je toga bilo i dobro je da ima različitih razmišljanja. U konačnici, kad se to dogovori u stranačkim klubovima, onda ne očekujem iznenađenja u Parlamentu, zaključio je.
Šef Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta Mirsad Zaimović smatra da je većina poslanika od njih 98 svjesna toga da je Marin Vukoja kandidat HDZ-a i da je blizak Čoviću.
– Ustavni sad je zadnja brana u odbrani države. Proces izbora sudca Ustavnog suda je počeo u prošlom mandatu. Mi smo tada formirali radno tijelo, koje čine tri člana Parlamenta i dva člana – predstavnici Udruženja sudaca FBiH. Tada je tim tijelom predsjedavao Bošković (Mladen, op. a), a u njemu su bili predstavnici SDA i DF-a. Da je SDA htjela, kao što današnja pozicija tvrdi da smo radili, da izaberemo nekog koga HDZ preferira, u ovom slučaju Vukoju, to bismo uradili u prošlom mandatu. Dakle, Bošković je cijeli proces otezao jer nije bilo spremnosti SDA da izađe u susret želji HDZ-a. Tvrdim, i to ću kazati i na Parlamentu, 98 je zastupnika, većina je potpuno svjesna da je Vukoja kandidat HDZ-a i da je blizak Draganu Čoviću. Sve ostale informacije su bacanje prašine u oči javnosti. Rang-listu nisu pravili neki stručnjaci, pa da se na njih pozivaju predstavnici trojke, nego su ih pravili oni koji su dobili instrukcije o tome kako će glasati. Sve ovo što se dešava oko izbora sudca Ustavnog suda je vrlo bitno za državu. Ovo je crvena granica, naglasio je Zaimović.
Zastupnica DF-a Alma Kratina ističe da je parlamentarna većina izmijenila Poslovnik kako nije trebalo, zbog čega je i zatražena ocjena ustavnosti.
ETNIČKI TOROVI
– Zatim su izbačeni ljudi iz Komisije za izbor i imenovanje koji misle drugačije, da bi osigurali uvjete da u Parlament dođe samo jedno ime sa liste uspješnih kandidata za sudca Ustavnog suda BiH, što je neprihvatljivo za nas. Na prošloj sjednici Komisije pokušali smo uticati na zastupnike i dati im do znanja da se upuštaju u nešto što je vrlo opasno. Koliko smo vidjeli, nije pokazano da će biti razumijevanja. Ipak se nadamo da će proraditi savjest pri samom glasanju i kod ljudi iz većine. U ovakvim političkim okolnostima opasno je da neko tko je deklariran kao političko imenovanje bude na tako važnoj funkciji u Ustavnom sudu BiH, koji je zadnja brana u situaciji kad stalno imamo atake na Ustav BiH i prijetnje secesijom, te stalnim nastojanjima Dragana Čovića da izmijeni Izborni zakon BiH kako bi se zaokružili etnički torovi, kaže Kratina.
Osvrćući se na špekulacije o rekonstrukciji vlasti, dodaje da ne raspolaže informacijama da su vođeni takvi razgovori.
– Međutim, u toku rada Parlamenta nekad je bilo od NES-a i SBiH podrške većini, što je kod nas izazvalo čuđenje, napominje Kratina.
