U neočekivanom razvoju događaja koji bi mogao označiti početak nove faze rata u Ukrajini, bivši američki predsjednik Donald Trump izrazio je podršku prijedlogu ruskog predsjednika Vladimira Putina o izravnim pregovorima s Ukrajinom. U svojoj izjavi za medije, Trump je ovaj korak opisao kao “veliki dan za Rusiju i Ukrajinu”, naglašavajući kako bi ovaj trenutak mogao spasiti stotine tisuća života i okončati, kako je rekao, “beskrajno krvoproliće”.
Putin je predložio održavanje direktnih pregovora između Moskve i Kijeva 15. svibnja u Istanbulu, bez prethodnih uvjeta sa strane Ukrajine. Naglasio je da je potrebno tražiti trajno rješenje, a ne samo privremena primirja. No, skeptici diljem Europe i SAD-a s oprezom gledaju na ovaj potez – osobito zato što su isti dan ruske snage nastavile s raketnim napadima na ukrajinsku prijestolnicu Kijev, što mnogi tumače kao kontradikciju Putinovim mirovnim porukama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron javno je izrazio sumnju u iskrenost ruskog prijedloga, nazivajući ga “nedovoljnim” te je zatražio potpuno i bezuvjetno primirje kao preduvjet za bilo kakve pregovore. Sličan stav zauzeli su i njemački kancelar Friedrich Merz te poljski premijer Donald Tusk.
Trump je, međutim, zauzeo pragmatičan ton, najavivši kako će “raditi s obje strane” kako bi se rat zaustavio. Njegova izjava dolazi u trenutku kada se ponovno pozicionira na globalnoj političkoj sceni uoči američkih predsjedničkih izbora, pri čemu mir u Ukrajini vidi kao potencijalnu diplomatsku pobjedu.
Unatoč tome, brojni europski lideri poručuju kako će, ukoliko Rusija ne prihvati puni 30-dnevni prekid vatre, uslijediti nove, strože sankcije Moskvi. Ukrajinske vlasti još uvijek nisu službeno reagirale na Putinovu inicijativu, ali izvori iz Kijeva navode kako nisu spremni na ustupke bez povlačenja ruskih trupa iz okupiranih područja.
Predloženi pregovori u Istanbulu stoga vise o tankoj niti – između diplomatskog otvaranja i političkog kalkuliranja, u sjeni granata koje i dalje padaju po ukrajinskom teritoriju.
