Dok se Katolička crkva priprema za izbor novog pape nakon završetka pontifikata pape Franje, sve je očitija zainteresiranost svjetskih političkih lidera za tijek i ishod konklave. Iako je izbor pape isključivo crkveno pitanje koje bi se trebalo odvijati daleko od političkog utjecaja, aktualna zbivanja pokazuju da neki državnici ipak žele imati svoje prste u tom procesu.
Trumpova AI slika i kardinalska podrška
Jedan od najglasnijih primjera je bivši američki predsjednik Donald Trump. Prema pisanju Politica, Trump je, neposredno nakon smrti pape Franje, pokazao iznenađujuće zanimanje za papinsku sukcesiju. Osim što je putem društvenih mreža dijelio AI-generirane slike sebe u papinskoj odjeći – što su mnogi protumačili kao neukusnu provokaciju – Trump je također javno podržao jednog američkog kardinala koji se protivi vatikanskoj politici suradnje s Kinom. Taj čin izazvao je kritike vjerskih krugova, uključujući pozive na ispriku od strane pojedinih biskupa.
Macron i francuski kardinali
Francuski predsjednik Emmanuel Macron našao se u središtu nagađanja kada je tijekom boravka u Rimu, povodom sahrane pape Franje, održao sastanke s čak četiri francuska kardinala. Iako iz Macronovog ureda tvrde da nije bilo pokušaja lobiranja niti utjecaja na izbor, mnogi analitičari smatraju kako sama činjenica takvih susreta nosi političku težinu i izaziva zabrinutost o neprimjerenom uplitanju u crkvene procese.
Kina i jednostrane odluke
Kineska vlada dodatno je zakomplicirala situaciju svojim jednostranim potezom – imenovanjem dvaju katoličkih biskupa bez prethodnog odobrenja Svete Stolice. Taj čin dovodi u pitanje već ionako krhki sporazum između Vatikana i Kine te ponovno otvara pitanja o stvarnoj autonomiji Crkve u pojedinim državama s autoritarnim režimima.
Vjera pod političkim pritiskom
Iako je službeno crkveno pravilo da se izbor pape odvija u duhu neovisnosti, zatvorenosti i molitve, slučajevi iz SAD-a, Francuske i Kine svjedoče o tome koliko je Katolička crkva i dalje važan globalni akter čiji poglavar ima veliki simbolički, duhovni, pa i politički utjecaj. Pitanje je hoće li i koliko kardinali ostati imuni na vanjske pritiske kada dođe trenutak glasovanja.
