Iz dosadašnje prakse u kontaktu s stranim investitorima možemo zaključiti da postoji povjerenje stranih investitora o ulaganju u BiH, što potvrđuje i podatak o porastu stranih investicija od 2021. godine, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA.
Kako kažu, porast investicija u najvećoj je mjeri registriran kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora koji uspješno posluju u BiH.
Međutim, dodaju, u BiH je potrebno provesti niz reformi koje utječu na poboljšanje poslovnih aktivnosti (procedura) u smislu pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih dozvola i priključaka za električnu energiju i sl.
Strani ulagači zamjeraju složenu administraciju i korupciju što pokazuje i izvještaj Američkog State Departmenta u kojem se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure.
“Bosna i Hercegovina se suočava s problemima koji su navedeni u izvještaju State Departmenta. Međutim, predstavnici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH su u kontaktu s investitorima kako bi pomogli u otklanjanju prepreka, a sve u cilju privlačenja stranih investicija u BiH”, navode iz FIPA-e.
Ističu da je za poboljšanje poslovne klime u BiH, potrebna saradnja i angažman svih nivoa vlasti.
Pritom napominju da bi efikasnije reformske promjene svakako doprinijele otvaranju novih radnih mjesta, većoj stopi zaposlenosti, što bi sveukupno imalo pozitivan utjecaj na privredu u BiH.
Na pitanje koliko su iznosila izravna ulaganja iz SAD-a, odgovaraju kako su prema podacima o stanju direktnih stranih investicija (DSI) u BiH, koje objavljuje Centralna banka BiH, direktne investicije iz Sjedinjenih Američkih Država zaključno s 31. decembrom 2022. godine iznosile 71.6 miliona KM ili 36.6 miliona eura.
Prema registrovanim investicijama, Amerika je dvadeseta na listi zemalja najznačajnijih investitora u Bosni i Hercegovini, s učešćem 0.41 posto u ukupnim DSI (17.4 milijardi KM), kažu iz FIPA-e.
Pojašnjavaju i da investicije iz Sjedinjenih Američkih Država u posljednjih nekoliko godina nisu zabilježile značajnije iznose, a iznos ulaganja iz SAD-a je zabilježen s negativnim predznakom u 2009., 2010., 2016., 2018. i 2019. godini. Ukupne investicije iz Amerike su smanjene, te je učešće u ukupnim direktnim investicijama u BiH smanjeno s 1.2% iz 2007. ili 0.9% iz 2013. godine na 0.3% u prosincu 2019. godine ili 0.4% u prosincu 2021. i 2022 godine.
S obzirom na to da se značajnije američke investicije realiziraju preko europskih kompanija koje su u njihovom vlasništvu, iz FIPA-e napominju da je važnost investicija iz SAD-a veća od registriranog učešća, a nadaju se i da će u narednom periodu doći do povećanja investicija registriranih iz SAD-a u BiH.
U šta se najviše ulagalo?
Strani ulagači su tradicionalno najviše investirali u financijski sektor, telekomunikacije i trgovinu na veliko.
Prema saopćenju Centralne banke BiH, posmatrano po djelatnostima za Bosnu i Hercegovinu, najviše ukupnih stranih investicija je registrirano u oblasti financijskih usluga (3.42 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1.75 milijardi KM) i trgovinu na veliko (1.68 milijardi KM), te se na ove tri oblasti odnosi gotovo 40 posto stranih investicija.
Preliminarni podaci za period januar – septembar 2023. potvrđuju nastavak pozitivnog trenda iz prethodnih godina i povećanje izravnih stranih investicija (DSI) u Bosni i Hercegovini.
Kada je u pitanju ova godine, iz FIPA-e ističu da su u 2024. izgrađeni proizvodni pogoni Mahle Electric Drives Bosnia Laktaši i GS-RAMA Prozor-Rama, kao i izložbeno-poslovni objekt Porsche BH u Blažuju.
Uz Lidl, u izgradnji su i proizvodni objekti ASTA Bosnia d.o.o. Cazin, PMP Jelšingrad – FMG d.o.o. Gradiška i BH Magnezij & Minerali d.o.o. Kupres.
Koje su zemlje najviše ulagale u BiH?
Najviše ulaganja u razdoblju januar – septembar 2023. godine u BiH bilo je iz Rusije, Nizozemske, Hrvatske, Velike Britanije, Turske, Njemačke.
Zemlje Europske unije (EU 27) u preliminarnom iznosu DSI za spomenuto razdoblje 2023. godine u BiH sudjeluju sa 45.3 posto (iznos 653.1 miliona KM).
Kada su u pitanju izravna strana ulaganja u prvih šest mjeseci ove godine, iz FIPA-e kažu kako ti podaci još nisu dostupni.
Prema prvim preliminarnim podacima (s procijenjenim zadržanim zaradama) direktne strane investicije su veće 15.8% u odnosu na prethodnu godinu (po platnom bilansu u 2022. bilo 1,475.3 miliona KM).
