Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatsku, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.
Federalno ministarstvo prostornog uređenja odbilo je zahtjev BH Gasa za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju plinovoda Južne interkonekcije BiH i Hrvatske. BH Gas je ovaj zahtjev podnio u lipnju 2021. godine i nešto manje od tri godine kasnije stiglo je rješenje Vlade FBiH. Odbilo ga je ministarstvo na čijem je čelu Željko Nedić, kadar Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ). Južna interkonekcija bi BiH spajala s Hrvatskom i preko nje s Europskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatsku, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar. Nositelj projekta Pored urbanističke suglasnosti bitka se i dalje vodi tko će biti nositelj cijelog projekta. HDZ BiH zagovara da to bude novoosnovana tvrtka u Mostaru. Ali, u samom projektu i svim ostalim dokumentima koji se odnose na Južnu interkonekciju navodi se BH Gas kao nositelj. U međuvremenu, nova vlada Hrvatske najavila je realizaciju projekta Južne interkonekcije.
Ranije je američki veleposlanik Michael J. Murphy istaknuo da je projekt Južne interkonekcije nacionalnog interesa i pozvao domaće političare na hitno djelovanje kako bi se osigurala energetska neovisnost i stabilnost Bosne i Hercegovine. BiH uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u travnju 2021. godine. Vrijednost projekta oko 100 milijuna eura Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH prije dvije godine amandmanima zaustavila je donošenje zakona kojim bi se pokrenula izgradnja novog plinovoda u Bosni i Hercegovini. Svi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, te da se projekt prebaci na novoosnovanu kompaniju u Mostaru. Zakon kojim bi se službeno pokrenula izgradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije. Na početku mandata nove vlade FBiH Zakon o Južnoj interkonekciji je povučen te je početkom ožujka ove godine Vlada Federacije najavila donošenje novog Zakona o južnoj interkonekciji. Za sada je sve ostalo na obećanju. Vrijednost projekta je oko 100 milijuna eura, a plinovod Južna interkonekcija bio je dug oko 180 kilometara.
Dragan Čović je upozoren s više strana, od pisma državnog tajnika Antonyja Blinkena, američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja do pomoćnika američkog državnog tajnika za europske i euroazijske poslove Jamesa O’Briena. Vlada Federacije BiH je u veljači 2010. godine donijela odluku kojom je utvrđeno da je energetika u oblasti električne energije i gasa djelatnost od javnog interesa FBiH. Naveli su da je pored dvije elektroprivrede u FBiH, BH Gas javno poduzeće koje obavlja djelatnost od javnog društvenog interesa, piše Capital . Firma Ivice Nuića Sve se češće spominje i firma “Eroplin”, koja je u vlasništvu Ivice Nuića, a koja je osnovana krajem 2021. godine s kapitalom od 70.000 KM. Nuić je porijeklom iz Konjica, a radio je u “Montmontaži”, zamjenik je predsjednika NO Jadranskog naftovoda (JANAF) sa sjedištem u Zagrebu, član je Udruženja BH Hrvata “Prsten” te je član Glavnog odbora Matice Hrvatske. U međuvremenu, Stranka demokratske akcije (SDA) ranije je uputila u parlamentarnu proceduru novi/stari Zakon o Južnoj interkonekciji. Naveli su tada da je projekt Južne interkonekcije jedan od najvažnijih strateških infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u FBiH.
