”Skoro svaki put kada iziđemo na visoravan Kruge, vidimo ždrijebe ili konja s užetom oko vrata – znak neuspjelog pokušaja krađe. Svaki takav slučaj uredno prijavimo društvu koje brine o konjima. To je sve što možemo učiniti”, govori za Hercegovina.info Zvonimir Perković – Zvone.
Zvone je vlasnik turističke agencije Quad ATV Experience Livno, koja već nekoliko godina organizira avanturističke izlete quadovima do podnožja planine Cincar, gdje se prostire prostrana visoravan Kruge – dom poznatom krdu livanjskih divljih konja.
‘Što god da se dogodi, Zvone prijavi’
Osim što dovodi turiste do konja, Zvone je i jedan od onih koji aktivno brinu o njihovoj sigurnosti, posebno kada su u pitanju pokušaji krađe ili napadi lovokradica.
”Što god da se dogodi na terenu, Zvone odmah zove. On je najodgovorniji”, kaže Željko Krišto iz Planinarsko-ekološkog društva Borova glava, koje je zaduženo za zaštitu konja na ovom području.
Društvo ”Borova glava” od 2009. godine u dogovoru s tadašnjom Općinom Livno preuzelo je brigu o konjima na Kruzima. U to vrijeme krdo je brojalo oko 200 jedinki, dok danas ima više od 1000.
Riječ je o bosanskim brdskim konjima, potomcima nekada pripitomljenih konja koji su služili u poljoprivredi. S razvojem mehanizacije i dolaskom traktora, mnogi farmeri jednostavno su ih pustili u prirodu, gdje su nastavili živjeti samostalno.
Zbog pripitomljenih korijena, ti su konji manje oprezni prema ljudima nego pravi divlji konji, što ih čini dodatno privlačnima turistima. No, blizina ljudi nosi i rizike – osobito zimi, kada konji često silaze na ceste u potrazi za solju, izlažući sebe i vozače opasnosti.
Znali su, tražeći hranu, upadati na lokalne farme, pritom uništavajući usjeve i pijući vodu namijenjenu stoci. Mnogi ih mještani zbog toga smatraju smetnjom, a bilo je i slučajeva u kojima su farmeri ubijali konje koje bi zatekli na svojoj zemlji.
No zadnje vrijeme, napadi na konje su sve učestaliji.
”Kad smo 2009. preuzeli brigu o konjima, bilo je nekoliko manjih napada na njih, ali to je trajalo do 2011. godine. Nakon toga sve se primirilo – poneka manja šteta. No, posljednje dvije godine situacija se pogoršava – sve je više napada, ubijanja i krađa konja”, upozorava Krišto.
Godinama ista priča – nitko ništa ne poduzima
Naglašava kako se godinama o konjima priča, ali konkretne zaštite nema.
”Najveći problem su ljudi koji drže pse, posebno velike koje treba hraniti. Kad nema hrane, odu gore, ubiju konja i meso donesu psima. Također, dolaze i love ždrijebe koje zatim prodaju. I nitko im ništa ne može”, govori.
Objašnjava Društvo ”Borova glava” čini koliko može – dostavlja hranu zimi, obilazi krdo, prati brojno stanje i evidentira konje. No, stvarnu zaštitu mogu osigurati samo Grad ili Županija. Dok se to ne dogodi, ističe, svatko može raditi s konjima što želi.
„Nedavno smo imali akciju s policijom zbog krađe konja. Oduzeto je jedno terensko vozilo. Također, jednom smo uhvatili čovjeka koji je pokušao prodati dva ždrijebeta. Policija je obavila svoj dio posla, privela ga, ali slučaj je pao na Tužiteljstvu koje je sve odbilo uz obrazloženje da nije pričinjena šteta – jer konji nisu ničije vlasništvo”, govori Krišto dodajući kako je ovakvih slučajeva sve više.
Naglašava kako bez pravne zaštite, bez obzira na vlasništvo, konji nikada neće biti zaštićeni.
Proglašenje područja zaštićenom zonom najbolja opcija
Kako turizam u BiH posljednjih godina raste, divlji konji postali su najveća atrakcija livanjskog kraja. Privatni sektor to je prepoznao – u Livnu svake godine ‘niču’ nove agencije koje nude izlete na Kruge i posjete Divljim konjima.
Zvone upozorava da najveći problem leži u tome što nitko ne nadzire ponašanje pojedinaca na visoravni.
”Mnogi se, nažalost, ne pridržavaju pravila – ni kad je riječ o zaštiti prirode, ni o konjima. Prilaze preblizu krdima, ulijeću među konje, uznemiravaju ih, a quadovima i džipovima voze posvuda i uništavaju prirodu”, ističe.
Naglašava kako se radi o ogromnom turističkom potencijalu, ali da svi moraju preuzeti odgovornost o nadzoru.
”Ne može se sve pustiti bez kontrole. Najbolje bi bilo osnovati rendžersku službu koja bi brinula o konjima i okolini. Proglašenje područja zaštićenom zonom ili nacionalnim parkom, uz uvođenje nadzora i naplate ulaza, bilo bi izvrsno rješenje”, zaključuje Zvone.
Šutnja Vlade Hercegbosanske županije
Grad Livno godinama je plaćalo štetu koji su ljudima nanijeli konji – bilo da je riječ o upadima na lokalne farme ili kad bi u zimskom periodu na magistralni put Livno-Kupres izazvali prometne nezgode s nemalim posljedicama. S ciljem da konačno rješi situaciju na Kruzima, Grad Livno je 2021. godine održao tematsku sjednicu Gradskog vijeća o divljim konjima.
Tom prilikom upućena je inicijativa Vladi Hercegbosanske županije za dostavu prijedloga zaštite Kruga i konja. S obzirom da nisu dobili nikakv odgovor od Vlade HBŽ, prošle godine, livanjski gradonačelnik Darko Čondrić ponovno je uputio inicijativu.
Iz Grada navode kako su sudjelovali na svim radnim sastancima koje su organizirala županijska ministarstva, ali konkretan odgovor na inicijativu nikada nisu dobili.
”Nakon svih navedenih aktivnosti Grad Livno do danas nije dobio odgovor od resornog ministarstva o postupanju po zaključku Gradskog vijeća Livna kao ni obavijest o bilo kakvim poduzetim aktivnostima. Također, Grad Livno nije dobio nikakav odgovor i nakon upućene Inicijative od strane samog gradonačelnika”, naveli su za Hercegovina.info iz Gradske uprave.
Isto pitanje uputili smo i Vladi Hercegbosanske županije, no ni do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.
U međuvremenu, Grad Livno je inicijativu o zaštiti planine Krug uputio i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje je iskazalo podršku i istaknulo kako bi provedba inicijative doprinijela očuvanju prirodnih vrijednosti i proširenju mreže zaštićenih područja u Federaciji BiH.
‘Županiji interes samo koncesije’
Željko Krišto iz Društva ”Borova glava” smatra da županija sve blokira zbog koncesija.
”Grad je učinio sve da se područje zaštiti, ali županija ne poduzima ništa jer im to nije u interesu – njima su u interesu samo koncesije. To je problem. Grad ne može ništa učiniti – ni staviti konje pod svoju zaštitu, ni zaštititi područje”, kaže Krišto.
Naime, prema ranijim informacijama tadašnjeg vijećnika u Gradskom vijeću Grada Livna Ivice Brešića cijeli prostor ”Kruga” prema novousvojenom prostornom planu je predviđen za gradnju vjetroelektrana. Kruzi 1, 2 i 3 sjeverno od Grada i sela, Ivovik i Tušnica na istoku a Orlovača južno od Livna biti će popunjeni vjetroelektranama.
Brešić je tada upozorio kako u prostornom planu, koji je usvojen 2023. godine, nema podataka o utjecaju vjetroelektrana na naseljena mjesta koja će biti okružena s tri strane. Nema studije o utjecaju na okoliš kojom bi netko stručan procijenio efekt gradnje vjetroelektrana na količinu padalina, ružu vjetrova, oprašivače i ostali životinjski i biljni svijet, buku i treptaje sjene vjetroagregata od kojih će neki biti jako blizu kuća. Kazao je kako su nove zone za gradnju vjetroelektrana ucrtane na cijelom platou Kruga.
”Livno je sasvim slučajno i ničim zasluženo steklo brend, livanjske divlje konje, koji je već sada poznat dalje nego je livanjski sir mogao dobaciti. Nezasluženo jer gotovo ni jedna marka od strane nadležnih institucija nije uložena u zaštitu konja i gradnju brenda. Obzirom da nije napravljena analiza troškova i koristi (cost – benefit) na način da se usporede benefiti od ulaganja stotina milijuna eura u gradnju vjetroelektrana na Kruzima i koristi od ne diranja prostora na kojem žive divlji livanjski konji nije moguće dokučiti kojim interesom su se vodili oni koji su usvojili prostorni plan Županije”, kazao je tada Brešić.
Livno riskira izgubiti više od atrakcije
Divlji konji s visoravni Krug simbol su grada Livna kojim se može ponositi cijela regija, no njihova sudbina danas je ozbiljno ugrožena, ne zbog prirodnih prijetnji, već zbog institucionalne šutnje. Dok lokalni entuzijasti ulažu posljednje atome snage u zaštitu ovog neprocjenjivog blaga, nadležne institucije ostaju pasivne.
U sjeni planova za gradnju vjetroelektrana i izdavanje koncesija, visoravan Kruzi pretvaraju se u prostor tihe devastacije, a divlji konji, simbol livanjskog kraja, postaju žrtve sustava koji ih službeno ne priznaje, a neslužbeno koristi.
Bez konkretne pravne zaštite, stalnog nadzora i volje da se područje proglasi zaštićenom zonom Livno riskira izgubiti više od atrakcije. A kad konji jednom nestanu, bit će kasno za izgradnju brenda koji je ”ni kriv ni dužan, sam sebe stvorio”.
Izvor: LIVANJSKI DIVLJI KONJI Dok turisti slikaju, drugi kradu i ubijaju | Vijesti Hercegovina.Info
