Geopolitička nestabilnost na Bliskom istoku ponovno snažno potresa svjetska energetska tržišta, a najizraženije posljedice osjećaju – obični građani. Cijene nafte dosegnule su najvišu razinu u posljednjih godinu dana, a analitičari upozoravaju da bi situacija mogla dodatno eskalirati ako se sukobi nastave ili prošire.
Na svjetskim tržištima cijena nafte su prošle sedmice porasle za više od 2,5 posto, a nastavile su se penjati i danas jer se trgovci plaše poremećaja isporuka s Bliskog istoka, nakon što je SAD u subotu bombardirao nuklearna postrojenja u Iranu.
Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošle sedmice 3,6 posto, na 77,01 dolar, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,7 posto, na 73,84 dolara.
U ponedjeljak ujutro cijene su dodatno porasle za više od dva posto i dostigle najviše nivoe u posljednjih pet mjeseci. To je posljedica eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što se u rat između Izraela i Irana uključio SAD.
U subotu su, naime, američki vojni avioni bombardirali tri nuklearna postrojenja u Iranu, što bi Teheranu trebalo onemogućiti proizvodnju nuklearnog oružja.
Iran je odgovorio još žešćim raketiranjem ciljeva u Izraelu, a sve to prijeti dodatnom eskalacijom sukoba.
Trgovci strahuju za isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 18 miliona barela nafte, kondenzata i goriva dnevno.
Washington je pozvao Kinu da spriječi Iran da zatvori taj tjesnac kroz koji prolazi oko 20 posto nafte u svijetu.
“U scenariju u kojemu bi Iran selektivno remetio prolaz kroz Hormuz, cijena barela nafte mogla bi porasti iznad 100 dolara”, kaže Vivek Dhar, analitičar u Commonwealth Bank of Australia.
U proteklih desetak dana, koliko traje raketiranje između Izraela i Irana, cijena barela nafte na londonskom tržištu porasla je više od 13, a na američkom više od 10 posto.
