Ususret sutrašnjoj sjednici državnoga Doma naroda Parlamenta BiH ponovno su utvrđena posve suprotstavljena stajališta na jednoj strani bošnjačkih političara i na drugoj hrvatskih i srpskih izaslanika. Naime, hrvatski i srpski izaslanici, bili u vlasti ili oporbi, podržavaju prestanak preglasavanja Hrvata, SDA Bakira Izetbegovića, ali i “trojkin” Kemal Ademović napustili su posljednju sjednicu Doma naroda, čime su Bošnjaci srušili kvorum i blokirali rad ovoga doma. A za što inače optužuju najveću srpsku stranku SNSD Milorada Dodika. Sve to upravo kako ne bi odlučivao o izmjenama Izbornoga zakona te kako bi se prestalo s praksom da Bošnjaci u državnom Predsjedništvu BiH imaju dvojicu članova državnog vrha, a Hrvati ni jednog. To se katkada, ovisno o potrebi, objašnjava nogometnim rječnikom – 2:1 za BiH. “Patrioti” su po tome bošnjački članovi državnog vrha – sada Denis Bećirović i Željko Komšić, a neprijatelji i izdajnici su Srbin – sada Željka Cvijanović te eventualno ako bi se “dopustilo” da tamo uđe legitimni predstavnik Hrvata, onda bi se rezultat preokrenuo iz keca u dvicu pa bi u tome slučaju i po tumačenju “patriota” bilo 1:2 protiv Bosne.
Iz keca u dvicu
A upravo to, po njima, ne smije se dopustiti. Pa se zbog toga raznim manipulantskim akrobacijama pokušava uljepšati ili opravdati klasična krađa koju bošnjački političari provode gotovo dva desetljeća prema Hrvatima. Uoči sjednice toga se dosjetio i nekadašnji bošnjački član državnog vrha, a danas izaslanik u Domu naroda Šefik Džaferović. On tvrdi kako je prijedlog izmjena Izbornog zakona što ga je predložio HDZ BiH protuustavan i suprotan odlukama Europskog suda za ljudska prava. Nitko to, međutim, nije dokazao pred Europskim sudom za ljudska prava, ali se Džaferović ponovno isprostituirao ponavljajući tezu stranačkoga šefa Izetbegovića kojega je u dva navrata demantirao upravo Ustavni sud BiH – 2017. i 2022. godine. Iako bošnjački politički predstavnici tvrde kako je prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona suprotan Ustavu BiH i odlukama međunarodnih sudova, ustavnopravna činjenica je da je taj prijedlog već prošao ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. U odluci U:3/17 Ustavni sud je jasno naveo da prijedlog nije štetan za vitalni interes bošnjačkog naroda, da nije protivan presudama Europskog suda za ljudska prava – konkretno u predmetima “Sejdić – Finci” i drugima – te da je u skladu s općim načelima demokracije. Posebni uvjeti sadržani u prijedlogu zakona, poput potrebe za osvojenim glasovima u barem jednoj od pet županija u kojima živi velika većina hrvatskog stanovništva, nisu nikakva diskriminacija, nego samo osiguranje minimuma političkog legitimiteta. Cilj je da hrvatski član Predsjedništva bude izabran glasovima naroda koji i formalno predstavlja. Na to izravno upućuje i presuda Ustavnog suda BiH U:23/14, u kojoj je istaknuto kako demokratsko odlučivanje mora počivati na legitimnom predstavljanju. Hrvatski član Predsjedništva BiH ne može biti netko tko nije dobio podršku iz područja gdje živi većina Hrvata, niti on može učinkovito zastupati njihove interese bez legitimacije.
Hrvatski klub i Dom naroda
