Federalni zavod za upošljavanje svake godine u trećem mjesecu objavljuje javne pozive za prijavu na programe zapošljavanja i samozapošljavanja. Navedeni programi bili su povod za razgovor s ravnateljicom županijskog Zavoda za zapošljavanje HBŽ Dianom Čačija.
Federalni zavod za upošljavanje krenuo je s objavom mjera poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja. Možete li nam pobliže objasniti postupak za ostvarivanje prava i koliki su iznosi dostupni kroz ove mjere?
Kao i svake godine koncem trećeg mjeseca na našoj web stranici i putem medija svakodnevno obavještavamo javnost, poslodavce i neuposlene osobe, fizička i pravna lica, potencijalne korisnike Programa zapošljavanja i samozapošljavanja koje provodi Federalni zavod za zapošljavanje (FZZZ) u suradnji sa županijskim zavodima za zapošljavanje. Naime, potpisivanjem sporazuma između FZZZ i svih deset Županijskih zavoda za zapošljavanje o provedbi programa Aktivne politike zapošljavanja-APZ-a ove godine planirano je 116 milijuna maraka za sve programe, a trebalo bi zaposliti oko 10.500 neuposlenih osoba. Ono što je najbitnije, kao preduvjet za sudjelovanje u ovim programima zapošljavanja i samozapošljavanja- START UP, potencijalni korisnici se moraju registrirati na web portalu Zavoda www.fzzz.ba (ukoliko to već nisu učinili prethodnih godina), najmanje 8 dana prije objave Javnog poziva. Javni poziv ove godine je bio od 24.do 28.3.2026 godine u vremenu od 8 do 16 sati. Ukupno ima 15 mjera, neke su već otvorene, a ovim javnim pozivom obuhvaćeno je 8 mjera i dostupni su svim kategorijama neuposlenih, s posebnom socijalnom i rodnom osjetljivošću, dugotrajnom nezaposlenosti, unapređenju tj. prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili obuci radnih sposobnosti koji su potrebni na tržištu rada te stvaranjem uvjeta za jačanje konkurentnosti na tržištu rada.
Koliki je iznos sredstava koji Zavod isplaćuje poslodavcu kroz navedene mjere?
Ono što najviše interesira našu javnost, poslodavce i neuposlene osobe s područja Hercegbosanske županije jeste koliko Zavod poslodavcu mjesečno isplaćuje, odnosno koji iznos refundira za jednu osobu koju će zaposliti na godinu dana. Ove godine Zavod poslodavcu mjesečno isplaćuje iznos od 800 do 880 KM, ovisno od Programa na koji će aplicirati. Ukupno odobreni sredstva za APZ za Hercegbosansku županiju za 2025. godinu iznosi gotovo 4 milijuna maraka i to za programe zapošljavanja nešto više od 3,1 milijun maraka, a za START UP programe oko 800.000 maraka. No, tijekom godine postoji mogućnost relokacije sredstava s onih pozicija tj. s onih mjera gdje je bio mali interes na one mjere koje su najviše traže, što ne znači na kraju godine da nećemo iskoristiti i više od planiranih sredstava, kao što je bio slučaj prošle i pretprošle godine.
2023. godina je rekordna godina po iskorištenosti ovih poticajnih sredstava APZ, tj. ukupna vrijednost ugovara bila je preko 4 milijuna maraka, potpisano je 414 ugovora s poslodavcima, a zaposleno preko poticaja 630 osoba. Prošle godine ukupna vrijednost poticajnih sredstava bila je 3,9 milijuna maraka i kada usporedimo s godinama prije, onda slobodno možemo reci da je broj zaposlenih osoba, potpisanih ugovora a i ukupna vrijednost poticajnih sredstava za našu županiju, tri puta veća.
Koje su mjere dostupne kroz navedene programe poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja?
Na našem portalu i portalu Federalnog Zavoda možete se upoznati sa svim mjerama koje donose ovi programi zapošljavanja i START UP-ovi, a najveći interes u našoj županiji imaju mjere: Prilika za sve, Tražim poslodavca, Nova mogućnost, Zapošljavanje žena, Zapošljavanje pripravnika, Sezonsko zapošljavanje, Služba u suradnji s poslodavcima, dok su manje zanimljive mjere Mladi sa iskustvom i zapošljavanje braniteljske populacije (prošle godine se nitko nije prijavio). Što se tiče START UP mjera najveći interes ima mjera Druga prilika, potom Poduzetništvo za žene, Poduzetništvo za sve i Poduzetništvo za mlade, dok za mjeru Poduzetništvo za razvojačene branitelje također prošle godine nije bilo interesa.
60-70 % osoba koje su bile uposlene kod poslodavaca preko ovih poticajnih sredstava ostalo je raditi kod istog poslodavca što i jeste glavni cilj APZ zaposliti osobu i nakon isteka ugovora o radu na godinu dana.
Koliko se osoba nalazi na evidenciji Županijskog zavoda za upošljavanje?
Koncem prošle godine u Hercegbosanskoj županiji evidentirano je prosječno 5420 osoba koje traže posao. Najviše neuposlenih je i dalje u gradu Livnu 2050, potom Tomislavgradu 1970, Drvaru 670, Glamoču 338, Kupresu 230 i B. Grahovu 155 osoba. U odnosu na godinu prije došlo je do smanjenja broja neuposlenih osoba za 147 osoba, odnosno 2,7 posto. Smanjenje broja neuposlenih osoba je prvenstveno zahvaljujući primjeni APZ, potom u primjeni Pravilnika o evidenciji u oblasti upošljavanja, ali i iseljavanjem velikog broja mladih obitelji zbog ekonomske migracije.
Struktura neuposlenih se mijenja iz dana u dan, a najčešći razlozi prekida radnog odnosa su sporazumni prekid radnog odnosa, istek vremena rada po ugovoru, smanjenje obima posla, tehnološki višak i dr.
Prema starosnoj strukturi najbrojnije među registriranim neuposlenim osobama bile su osobe starije od 50 godina, njih je 49 posto, osobe između 30 i 50 godina čine 31%, te osobe dobi do 30 godina – 20%. U odnosu na godinu prije broj mladih neuposlenih osoba je smanjen za 7%, (ili 83 osobe), a dobi od 30 do 50 godina 114 osoba). Zanimljivo je da je prvi put nakon dugo godina broj neuposlenih muškaraca veći u odnosu na žene i to za 66 osoba.
Koja su najbrojnija zanimanja neuposlenih osoba, a koja su zanimanja najtraženija kod poslodavaca?
Promatrajući pregled najbrojnijih zanimanja po stručnoj spremi prošle godine najbrojniji su ekonomisti, magistri primarnog obrazovanja, magistri kriminalistike i sigurnosnog menadžmenta, pravnici, magistri socijalnog rada, te magistri pedagogije. Sa srednjom stručnom spremom najbrojniji su maturanti gimnazije, ekonomski tehničari te strojarski tehničari, a među KV radnicima najzastupljeniji su prodavači, elektromehaničari, bravari i automehaničari.
Najtraženija zanimanja putem natječaja objavljenih na web stranici Zavoda su sa VSS doktori medicine, farmaceuti, inženjeri strojarstva ,elektrotehnike, građevinarstva, profesori matematike i fizike. Što se tiče SSS najtraženiji su kuhari, konobari, građevinski radnici, tesari, zidari, fasaderi, vodo i elektro instalateri.
Zavod za upošljavanje izdvaja sredstva za zdravstveno osiguranje neuposlenih osoba, dokup staža i naknadu za neuposlene osobe. Koliki su to iznosi i koliko je korisnika navedenih sredstava u HBŽ?
Ono što je specifično za prošlu godinu evidentiran je značajan rast izdvojenih sredstava koja se odnose na materijalno-socijalnu sigurnost neuposlenih osoba. Za novčanu naknadu koju primaju neuposlene osobe kada ostanu bez posla i ovisno od toga koliko imaju godina staža, isplaćeno je 1.750.000 maraka, što je za 121 tisuću maraka više nego godinu ranije.
Slična situacija je bila i sa uplatom doprinosa za zdravstveno osiguranje koje prosječno 4100 neuposlenih osoba ostvari mjesečno,a značajan porast zahtjeva bio je i za „dokup staža“ tj.uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Ovo pravo koristi sve više neuposlenih osoba kojima nedostaje 3 godine mirovinskog staža za ispunjenje uvjeta za mirovinu. Da ponovim, Zavod u skladu sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju vrši uplatu neuposlenoj osobi kojoj nedostaje tri godine mirovinskog staža za ispunjenje uvjeta za mirovinu.
Županijski Zavod za upošljavanje provodi projekt WIN. Možete li nam reći nešto više o ovom projektu?
Tijekom prošle godine ŽZZ HBŽ započeo je s projektom WIN i jedan je od dva partnera iz BiH. Drugi partner je Ministarstvo gospodarstva HBŽ, a ukupno ima 9 partnera iz 7 zemalja koji su uključeni u ovaj projekt pod nazivom „Poboljšanje položaja žena na tržištu rada perifernih industrijskih regija“. Naša uloga je savjetodavno-edukativnog karaktera i što se tiče istraživanja u kojima smo sudjelovali prošle godine to su Komparativne studije o položaju žena na tržištu rada pilot regija, Analiza regionalnih politika zapošljavanja žena, Komunikacijska strategija projekta, izrada Analize tržišta rada HB županije FBiH s posebnim osvrtom na položaj žena, a proveden je i Upitnik o potrebama nezaposlenih osoba na području HBŽ. Organizirani su sastanci WIN inovacijske grupe BiH koje su definirale prepreke te potencijalna rješenja u vidu društvenih inovacija na tržištu rada HBŽ. Pokrenuta je kampanja podizanja svijesti koju ćemo realizirati zajedno s našim BH partnerom, a Naziv inovacije koju zavod planira provesti je obuka iz poduzetništva za nezaposlene žene uz mogućnost mentorstva, nadogradnja web stranice Zavoda, a kulminacija svih aktivnosti oko ovog projekta je Sajam zapošljavanja u Livnu, koji će biti u 10 ili 11 mjesecu ove godine.
U parlamentarnoj proceduri je Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba te Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranaca
Federalno ministarstvo rada organizira javnu raspravu o ova dva zakona do 10. 4. 2025. i nakon usvajanja prvenstveno našeg temeljnog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih osoba trebao bi se poboljšati tržište rada i socijalni sektor, bolje će se definirati aktivni i pasivni tražitelji posla kako bi se smanjio nesrazmjer između ponude i potražnje radne snage, poboljšati usluge posredovanja između neuposlene osobe i poslodavca. U FBiH prema podacima Federalnog ministarstva rada nedostaje 20-30 tisuća radnika prvenstveno u uslužnim djelatnostima, građevinarstvu i zdravstvenim ustanovama.
Kako riješiti probleme u oblasti zapošljavanja?
Svi problemi u oblasti zapošljavanja ne mogu se riješiti bez koordiniranog pristupa svih sudionika tržišta rada na svim razinama, od radnog zakonodavstva, porezne politike, obrazovnog sustava, demografske politike i naravno APZ koju provode Zavodi za zapošljavanje. Analizirati i poboljšati upisnu politiku zapošljavanja i nastavne planove i programe obrazovnih institucija i usklađivati ih s iskazanim ili bolje rečeno realnim potrebama poslodavaca kako bi se nesrazmjer ponude i potražnje na tržištu rada izbalansirao, odnosno uravnotežio.
Sve oblasti moraju proći reformu i uskladiti ih sa zahtjevima tržišta. Sve to sadrži naš strateški dokument koji provodi reforme zapošljavanja a to je strategija zapošljavanja 2023-2030 koju je usvojio Dom naroda Federalnog parlamenta koncem 2023. na prijedlog Federalnog ministarstva rada i koja uz Programe i Politiku zapošljavanja ima za cilj omogućiti i pružiti svim građanima naše zemlje mogućnost za dostojanstven rad, otvoriti nova radna mjesta i osigurati stabilno društveno i gospodarsko ozračje kako bi se barem malo zaustavio negativni demografski trend i odlazak mlade radne snage iz naše zemlje.
Zato strategija zapošljavanja ne bi trebala biti političko pitanje nego pitanje opstanka mladih u našoj zemlji, gradu, općini i kao takvo ga trebamo svi i promatrati.
