Katolička Crkva 8. rujna slavi blagdan Male Gospe, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije. U crkvenom kalendaru to je jedan od rijetkih blagdana kojim se obilježava rođenje, a ne smrt – uz Božić, rođenje Ivana Krstitelja i upravo rođenje Marijino.
Prva svjedočanstva o slavljenju Male Gospe na Zapadu nalazimo još u 5. stoljeću. Datum je povezan s početkom crkvene godine, a Marijino rođenje shvaćeno je kao novi početak – poput zore koja najavljuje Sunce pravde, Krista. U liturgijskim spisima i pjesmama od 6. stoljeća nadalje potvrđuje se važnost ovoga blagdana, a kroz stoljeća postao je drag vjerničkom puku.
Biblijski temelji za Marijino poslanje sežu sve do Knjige Postanka, gdje Bog naviješta pobjedu žene i njezina potomstva nad zmijom, slikovito najavljujući Mariju kao novu Evu. Ona, svojom vjerom i čistoćom, u potpunosti prihvaća Božji naum i postaje majka Spasitelja.
Iako je Mala Gospa nezapovjedan blagdan i radni dan, vjernici ga rado slave, hodočaste u marijanska svetišta i sudjeluju u misnim slavljima. Time se izražava ljubav i zahvalnost prema Majci Mariji, onoj koja je Gospodinu rekla svoje “da” i otvorila vrata spasenju.
