Bosansko Grahovo, jedna od najnerazvijenijih općina u Hercegbosanskoj županiji, već godinama bilježi izrazito nepovoljne demografske trendove, a podaci iz ranijih godina potvrđuju kontinuirani pad broja stanovnika.
Prema ranijim podacima, tijekom 2024. godine rođena su samo dva djeteta, dok je umrlo čak 26 osoba, dok je 2023. godine rođeno tek jedno dijete, uz 29 umrlih, što jasno pokazuje kontinuirano pogoršanje demografske slike.
Slična situacija i u Glamoču
Nepovoljni trendovi nisu izolirani slučaj. U Glamoču je tijekom godine rođeno 5 djece, dok su zabilježene čak 34 smrti, uz svega četiri sklopljena braka, što ovu općinu također svrstava među najugroženije u županiji.
Negativan prirodni prirast na razini županije
Na razini cijele Hercegbosanske županije tijekom 2025. godine rođena je 301 beba, dok je umrla 641 osoba, što jasno potvrđuje izražen negativan prirodni prirast.
Veći gradovi ublažavaju sliku, ali trend ostaje
U većim sredinama situacija je nešto povoljnija, ali i dalje zabrinjavajuća.
U Livnu su tijekom 2025. godine rođene 134 bebe, dok su umrle čak 283 osobe, uz 111 sklopljenih brakova i osam razvoda.
Slična situacija je i u Tomislavgradu, gdje je rođeno 121 dijete, dok je umrlo 210 osoba, uz 77 brakova i šest razvoda.
Ni Drvar ne odstupa od ovog trenda – tijekom godine rođeno je 21 dijete, dok je umrlo čak 75 osoba, uz 15 sklopljenih brakova.
Kupres kao iznimka
Za razliku od ostalih sredina, Kupres se izdvaja kao općina s gotovo izjednačenim omjerom rođenih i umrlih. Tijekom 2025. godine rođeno je 17 djece, dok je umrlo 20 osoba, što predstavlja najmanju razliku u županiji, uz 11 sklopljenih brakova.
Potreba za hitnim mjerama
Ovi podaci jasno ukazuju na ozbiljan demografski problem u cijeloj županiji. Kontinuirani pad broja rođenih i rast broja umrlih dugoročno dovode u pitanje održivost lokalnih zajednica, zbog čega stručnjaci sve češće upozoravaju na potrebu hitnih i sustavnih demografskih mjera.
