Majka – nepresušan izvor ljubavi
Prije 110 godina, točnije 1914. godine, Američki je kongres Majčin dan proglasio državnim blagdanom. Značilo je to priznanje, javni izraz ljubavi i poštovanja prema majkama. Opravdano, jer je od svih ljubavi na zemlji ona majčina najvjernija slika Božje ljubavi.
Povijest obilježavanja Majčinog dana počinje s Amerikankom Annom Jarivs koja je 12. svibnja 1907. godine, u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njene majke, s 500 bijelih karanfila izrazila ljubav prema svojoj majci tako što je karanfile u mjesnoj crkvi dijelila dugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika, a nakon sedam godina u tome je i uspjela. Juraj Kolarić u svojoj knjizi „Majčin dan u povijesti i tradiciji hrvatskog naroda“ navodi riječi Anne Jarvis – svrha Majčina dana jest probuditi uspavanu ljubav i zahvalnost prema ženama koje su nas rodile. Dokinuti otuđivanje obitelji. Učiniti nas boljom djecom približavajući nas srcima naših dobrih majki. Dati majkama do znanja da ih cijenimo iako to ne pokazujemo često. Majčina ljubav nova je svaki dan. Bog blagoslovio naše voljene i dobre majke.
Nažalost, vrlo brzo je Anne Jarvis postala zgrožena komercijalizacijom Majčinog dana te je pokrenula otvorenu kampanju protiv profitera. Sentiment i izraz iskrene ljubavi koji je trebao krasiti Majčin dan pretvorio se u pohlepu, reklamu i novac. Bila je toliko razočarana da je skupljala potpise kako bi se Majčin dan uklonio iz kalendara.
Kao što se Majčin dan komercijalizirao tako se i majčinstvo nastoji banalizirati. Međutim, znanost i zdrav razum govore suprotno. Naime, majčinstvo je puno više od rađanja.
Majka je primarni odgajatelj te samim tim i izazov za suvremenu pedagogiju. Poznati pedagog J. J. Rousseau smatra kako je u očuvanju dobre prirode djeteta najbolji učitelj upravo majka, a njemački pedagog Frederich Fröbel, koji je postavio osnove suvremene pedagogije, ide korak dalje. Za Fröbela je majka svetište čovječanstva.
Novija istraživanja pokazuju kako su blizina i utjecaj majke, posebno u prve tri godine života, od velike važnosti za pravilan motorički i psihički razvoj djeteta. Čuturić navodi, kako prema mnogim autorima, djeca koja se u dobi od šest mjeseci do tri godine odvoje od majke i ne dobiju odgovarajuću zamjenu zaostaju u emocionalnom razvoju, a manjak emocionalnih poticaja može dovesti do apatije, ravnodušnosti i nezainteresiranosti.
Istraživanja iz 1980. koje opisuje Pernar pokazuju kako novorođenčad stara tek četiri dana mogu razlikovati glas svoje majke od glasova nepoznatih osoba.
Miljak u svojoj knjizi Uloga komunikacije u razvoju govora djece predškolske dobi ističe temeljne sastavnice predverbalne komunikacije između majke i djeteta koje omogućuju prelazak neverbalne komunikacije u verbalnu. Iz nekoliko navedenih čimbenika jasno je koliko je majčinstvo kompleksno i ima presudnu ulogu u pravilnom razvoju djeteta.
Suvremeni životni tempo utječe na sve sfere života pa i na dob u kojoj žene postaju majke.
Prije pedeset godina žene su prvo dijete rađale s prosječno 22,6 godina. Prema Državnom zavodu za statistiku RH, sada prvo dijete rađaju sedam godina starije, odnosno u prosjeku s 29,6 godina.
Bez obzira na naše godine i godine naših majki obilježimo Majčin dan onako kako ga je zamislila Anne Jarvis.
Poklonimo majkama svoju uspavanu ljubav, jer ljubav je najvrjedniji poklon koji možemo dobiti i dati.
Autor: MOIJRA
