U Glamoču je promoviran projekt zaštite glamočkog krumpira. Projekt nosi naziv “Glamočki krumpir – sprega čovjeka, prirode i gospodarstva”. Riječ je o svojevrsnom brendu u čiju čast se već 15 godina priređuje posebna manifestacija – Dani glamočkog krumpira ili u narodu zvana Krumpirijada.
Glamočki krumpir je do sada othranio veliki broj obitelji i odškolovao mnoge vrijedne znanstvenike, a to radi i danas. Da se njegova proizvodnja dovede do više razina i dobrobiti za lokalnu zajednicu, prije šest mjeseci pokrenut je proces zaštite zemljopisnog porijekla.
„Proces je, u suštini, okončan, a službenu oznaku porijekla će glamočki krumpir dobiti 30. 6. objavom u službenim glasilima“, ističe Siniša Šolak, jedan od inicijatora zaštite glamočkog krumpira.
„Do tada traje rok za eventualno podnošenje prigovora. Po isteku tog perioda donosimo rješenje o priznanju i upisujemo oznaku porijekla u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla u Bosni i Hercegovini“, pojašnjava Miroslav Marić, stručni savjetnik u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH.
Za takvo nešto trebalo je prikupiti cijeli niz dokaza.
„Glamočki krumpir je specifičan. Sama nadmorska visina i bogatstvo skroba daju mu težinu, ljepotu i kvalitetu, naravno, tako da smo na tržištu prepoznatljivi s tim proizvodom“, naglašava Ilija Radoja, dugogodišnji proizvođač i član Udruge Glamočki krumpir.
Trebalo je prikupiti i dokazati da se ova povrtnica u Glamoču proizvodi godinama, za što se probrinuo Arhiv BiH.
„Našli smo vrijednu arhivsku građu koja je pripomogla u izradi eleborata. Stoljećima se na ovim prostorima ova poljoprivredna kultura proizvodi i njeguje i bila bi šteta da je nisu zaštitili na način kako to jesu“, naglasila je Danijela Mrda, direktorica Arhiva Bosne i Hercegovine.
„Cilj je da suzbijemo zlouporabu glamočkog krumpira, koji je po svojoj kvaliteti nadaleko poznat, ali se pod njegovim imenom danas na tržištu prodaju razni krumpiri iz raznih krajeva, čak i država, uvozni krumpir itd.“, ističe Nebojša Radivojša, načelnik Općine Glamoč ( SNSD).
„Rješenjem same etikete putem QR koda, hologramske trake i raznih oznaka omogućili smo da svaki kupac može skeniranjem etikete s vrećenjem doći do podataka o vrsti krumpira, imenu proizvođača, zasijanim površinama“, pojašnjava Šolak.
Ta etiketa i dokumentacija koja garantira zaštićeno zemljopisno porijeklo poljoprivrednim proizvođačima bit će predstavljena u svibnju, a da bi koristili pravo na tu oznaku moraju biti članovi Udruge „Glamočki krumpir“ koja je nositelj tog prava.
IZVOR: federalna.ba
