U Livnu je, u sklopu obilježavanja 150. obljetnice dolaska i djelovanja časnih sestara milosrdnica u Livno, otkriven spomenik posvećen časnoj sestri Bogoljubi Jazvo čiji je lik i herojsko djelo skoro osam desetljeća bilo obavijeno velom tajne. Nije čudno što se o njoj i svemu što je učinila nije pričalo u komunističkom režimu, ali višeod 30 godina šutnje, od pada komunizma do danas, nema opravdanja.
Porazno je što niti Livnjaci nisu znali ništa o svojoj sugrađanki, heroini i mučenici te što činjenice i dokazi nisu odavno u udžbenicima povijesti.
Livanjka, časna sestra, heroina i mučenica, Bogoljuba Jazvo školski je primjer kako je neophodno preispitati povijest. Jugo-komunističke laži o blaženom Alojziju Stepincu, u suradnji s kojim je sestra Bogoljuba, spašavala Židove polako padaju u vodu te prava istina izlazi na vidjelo zahvaljujući pojedincima kao što je gospodin Marko Danon, zagrebački Židov kojemu je otac spašen upravo u bolnici „Sestre milosrdnice“.
Da bi ih spasili sigurne smrti svi Židovi primljeni u bolnicu imali su istu dijagnozu –tuberkuloza i glaukom i tu onu vrstu koja izaziva sljepilo. Ove dijagnoze su bile najbolje osiguranje i način skrivanja Židova, jer se na takve odjele nitko nije usuđivao ući radi kontrole.
Spomenuto spašavanje Židova nije značilo ništa partizanskoj „oslobodilačkoj“ vojsci te su uskoro nadbiskupa Stepinca proglasili zločincem, sestru Blandu Stipetić streljali, sestru BeatuNemec osudili na pet godina logorske kazne, a upraviteljicu sestru Bogoljubu Jazvo uhitili, uhodanim staljinističkim metodama optužili i uspostavili prinudnu upravu u bolnici, a sve to da bi iz bolnice izbacili redovnice i uklonili križeve iz svih prostorija.
Nakon herojske uloge u spašavanju Židova sestra Bogoljuba je prognana u Argentinu gdje je i umrla 1975. godine, jer se nije smjela vratiti u domovinu. Istovremeno, i danas jedna od zagrebačkih ulica nosi ime njenog progonitelja.
Plemenita časna sestra Bogoljuba Jazvo rođena je 24. prosinca 1897. godine u Livnu. Zahvaljujući Marku Danonu, koji je istraživanjem beogradskih i zagrebačkih arhiva uspio na svjetlo dana iznijeti istinu o ovoj prognanoj sestri, blaženom Stepincu i njihovoj junačkoj ulozi u spašavanju Židova danas Livnjacima, ali i svakom dobronamjernom čovjeku, časnasestra Bogoljuba Jazvo može biti uzor i putokaz kako treba živjeti i raditi u teškim vremenima.
Autor spomenika „Zdenac života“, podignutog u časte sestre Bogoljube Jazvo, je Ante Braovac – umjetnik iz Tomislavgrada.
Moj-portal.net
