U dugom razdoblju poslovanja ŠGD Hercegbosanske šume, posljednjih 20 godina, niti jedan generalni direktor nije bio iz struke kojom se ovaj privredni subjekt bavi.
To se promijenilo prije godinu dana, kada je na mjesto prvog čovjeka menadžmenta imenovan magistar šumarskih nauka. Ima samo tridesetpet godina, najmlađi direktor od osnutka preduzeća, a stručnost i posvećenost povjerenim radnim obavezama potvrdio je tokom desetogodišnjeg rada. Riječ je o Nikoli Perković, koji je predstavio osnovna obilježja poslovanja Društva na čijem je čelu.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Perković, kada je osnovano ŠGD Hercegbosanskešume?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag.ing. silv.:
Odlukom o osnivanju Javnog preduzeća Hercegbosanske šume od 16. Travnja 1998. godine i Odlukom o osnivanju Šumsko-gospodarskog društva Hercegbosanske šume, društvo sa ograničenom odgovornošću od 6. Listopada 2023. godine, te Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Šumsko-gospodarskog društva Hercegbosanske šume od 14. Prosinca 2005. godine i upisano u registar društva Županijskog suda u Livnu od 4. Lipnja 1998. godine, sa izmjenama upisa od 19. Srpnja 2004. godine, osnovan je ovaj gospodarski subjekt.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta je osnovan djelatnost i šta čini organizacionu strukturu Društva?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag.ing.silv.: Poduzeće se bavi gospodarenjem šumama i šumskim zemljištem, uzgojem hortikulturnog i sadnog materijala, lovstvom, rekreativnim turizmom a uskoro ćemo početi trgovati i sa CO2 kvotama.
Danas je to preduzeće sa više od osamstotina uposlenih, osam organizacionih jedinica koje čine šest šumarija u Bosanskom Grahovu, Glamoču, Drvaru, Kupresu, Livnu, i Tomoslavgradu, rasadnik Pržine, smješten na magistralnom putu Bosansko Grahovo – Livno, te direkcije Društva, smještene u Kupresu.
Virtualno organizacijski povezano, uz preduzeće je indirektno vezano više tisuća uposlenih, uključenih u outsoursing mrežu, koju čine kompanije u oblasti drvne industrije.
U dosadašnjim godinama poslovanja implementirana su suvremena rješenja u oblasti šumarstva, informatike, te praćenja svih informacija od rada na terenu, odnosno šumi, do menadžerskih izvještaja.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakva je kadrovska struktura uposlenih?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.:
Posmatrano sredinu Studenog ove godine u Društvu su radno angažovana osamstotinačetiri zaposlenika, uz napomenu da u sezoni, na redovnim poslovima, angažujemo od šezdeset do osamdeset djelatnika, te oko stotinu djelatnika na pošumljavanju, u najvećoj mjeri, lokalnog stanovništva. Kada je u pitanju kadrovska struktura, imamo uposlenog jednog doktora znanosti, jednog magistra znanosti, stotinupedesetdevet djelatnika sa visokom stručnom spremom, šezdesetčetiri sa višom stručnom spremom,četiristotinešezdesetčetiri djelatnika sa srednjom stručnom spremom, devedesettri kvalificirana i dvadesetdva nekvalificirana djelatnika, što u potpunosti odgovara potrebama djelatnosti Društva.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja Misiju i Viziju ŠGD Hercegbosanske šume?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.: Naša misija je integralno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, uvažavajući ekološke, ekonomske i socijalne principe, principe održivosti, kontinuiranog razvoja, te odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća, te svim interesnim skupinama.
Viziju predstavlja nastojanje da budemo vodeće Društvo za gospodarenje šumama, koje će znati iskoristiti prirodno bogastvo šuma kao resurs za razvoj društvene zajednice u kojoj djeluje i kao bogastvo koje će se razvijati i čuvati za buduće naraštaje.
VIŠESTRUKI EFEKTI PROJEKTA
BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji su efekti priključenja Društva najvećem Evropskom projektu pošumljavanja i razvoja projekta „Improve forest managment“?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.:
Jedno od temeljnih pitanja svake Uprave šumskog poduzeća je bilo „kako rasteretiti kubik“, odnosno kako stvoriti nove izvore prohoda, a da to nije isključivo sječa. Upravo prije nekoliko dana Ecobase projekt, kojem se naše poduzeće priključilo, je postao prvi takav projekt kojeg je Verra registrirala, a projekt sada izdaje kredite prema verificiranom ugljičnom standardu i otvara nove puteve za finansiranje i ja se nadam da ćemo već od naredne godine početi trgovati CO2 kvotama. S obzirom na rigorozne Zahtjeve verifikacije i validacije, ovo je potvrda da kvalitetno obavljamo projekte pošumljavanja, što uključuje prikupljanje sjemena, uzgoj sadnica, projektovanje, sadnju na terenu i kontrolu. Dakle, efekti su višestruki. Prodaja verificiranih ugljičnih kredita donosi prohod, mogućnost povećanja ulaganja u uzgoj i njegu šuma, kvantitativno i kavlitativno i time veći doprinos u borbi protiv klimatskih promjena. “Improve forest managment “je dio Ekobase projekta, koji se odnosi na unapređenje gospodarenja postojećim šumama. U odnosu na pošumljavanje, mnogo je kompleksniji i izazovniji, ali za šumsku struku i privlačniji. Obzirom na veliki postotak izdanačkih šuma na području kojim gospodarimo smatram da tu imamo prostora za razvoj projekta što podrazumijeva konverzije izdanačkih u visoke šume i već se radi na izradi Strategije gospodarenja izdanačkim šumama.
OČUVANJE ŠUMA
BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji su usvojeni FSC certifikati i kakvi su efekti istih u poslovanju Društva?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.: FSC, odnosno Vijeće za nadzor šuma je globalna, neprofitna i nevladina organizacija, posvećena promicanju ekološki prihvatljivog, društveno korisnog i ekonomski održivog gospodarenja svjetskim šumama.
Njen osnovni cilj je očuvanje šuma. FSC certifikat je priznat i u EU i izdaje se na razdoblje od pet godina, s tim da se svake godine vrši najmanje jedan nadzor u kojem ovlaštena certifikacijska kuća strogo provjerava posluje li poduzeće u skladu sa FSC standardima.
Postupak za dobijanje i održavanje FSC certifikata je dobrovoljan, vjerodostojani rigorozan, a naše Društvo je 27.11. 2012. godine uspješno završilo certificiranje u skladu sa FSC principima i od tada je imalo dvije certifikacije i to 2017. i 2022. godine.
Zadržavanje FSC certifikata je sastavni dio naših godišnjih i trogodišnjih planova poslovanja, a utjecaj istog je vidljiv i u desetogodišnjim gospodarskim osnovama u kojima su naznačene visoke zaštitne vrijednosti, te posebni načini gospodarenja na izdvojenim područjima.
Cilj FSC certifikata je postizanje strateške i konkurentske prednosti poduzeća kroz težišno održivo, ekološki i društveno odgovorno gospodarenje šumama i šumskim zemljištem.
Poslovni efekti FSC certifikata su višestruki.
Praktična upotreba FSC koncepta se koristi za zaštitu, planiranje i upravljanje prirodnim resursima, te kao razvojna strategija velikih kompanija koje su vezane za šumarstvo ili korisne proizvode šuma.
Prilagodbom na FSC standarde uvedeni su razni interni pravilnici, te je povećana saradnja sa interesnim grupama.
Naše Društvo se time opredijelilo za primjenu visokog standarda zaštite okoliša, čime smo, kao Društvo, posvećeni očuvanju vrsta i biloške raznolikosti.
Vodimo računa o uštedi energije na način da uvodimo senzore za električnu rasvjetu, postavljamo termoizolacije naših objekata, stara arhivska građa se reciklira, imamo redovne akcije čišćenja divljih deponija na šumskim zemljištima, primjenjujemo procedure za zaštitu od zagađenja šuma i šumskog tla, te smo uveli i novčane kazne za one koji ih se ne pridržavaju.
Proširen je pristup tržištima, a primjer je IKEA koja također ima FSC certifikat i za proizvodnju nabavlja i koristi isključivo FSC certificirano drvo.Tako i sve više naših kupaca – izvoznika pred nas stavlja zahtjev da su naše šume FSC certificirane.Njih je trenutno u BiH preko 380 privatnih preduzeća koja imaju FSC certfikat i koriste sirovinu iz FSC certificiranih šuma.Time što smo uveli poslovanje po FSC standardima dogodile su se dvije posljedične pozitivne promjene na društvo, a to je da je povećan broj prijavljenih šumskih radnika kod naših izvođača radova, te sada koriste potrebnu zaštitnu opremu. Sukladno svemu tome zadatak našeg menadžmeta je i dalje uspješno poslovati , poštujući FSC principe, uz postizanje ekonomskih, ekoloških i socojalnih ciljeva.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Kolikom površinom gazduje ŠGD Hercegbosanske šume posmatrano po gospodarskim klasama i koliki je godišnji sječivi etat po gospodarskoj osnovi?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag.ing.silv.:
Gospodarske, odnosno visoke šume prostiru se na površini od 99 012, 02 hektara, umjetne sastojine, odnosno kulture su na površni od 10 855, 51 hektara, izdanačke šume su na površini od 56 712, 91 hektara, pod šibljicima je 31 866, 12 hektara, pod goleti je 67 834, 48 hetara, neporoduktivne površine prostiru se na 18 40, 09 hekara, a uzurpirane površine su na 519, 98 hektara.
To znači da naše Društvo gazduje na 285 207, 11 hekara ukupne površine.
Ukupni godišnji sječivi etat po gospodarskoj osnovi iznosi 557 975 metara kubnih.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti realizujete u oblasti uzgoju šuma i oblasti sjemenarstva i rasadništva?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ig. silv.: Kada je u pitanju oblast uzgoja šuma, gospodarimo prirodnim šumama koje se same obnavljaju, a kroz redovne radove vršimo njegu, čišćenje, sanaciju i održavanje zdravih sastojina.
Pošumljavanje vršimo pretežno na goletima sadnicama crnog i bijelog bora, a prema potrebi vrši se sanacije sadnicama nakon nepogoda. Tokom 2023. godine realizovano je 414 490 sadnica na površni od 201, 27 hektara, a ukupna vrijednost radova iznosila je 664 929, 87 KM.
U oblasti sjemenarstva i rasadništva u rasadniku Pržine prozvodimo sav rasadni marerijal za potrebe šumarija i to oko 500 000 sadnica, sa tendencijom povećanja proizvodnje.
Skupljanje vršimo u dvanaest registriranih sjemenskih objekata i prirodnih sastojina, a sve aktivnosti sjemenarstva i rasadničarstva, od prikupljanja, dorade, sjetve i prozvodnje, do terena ili tržišta, vrše se u skladu sa Federalnim zakonom o sjemenu i sadnom materijalu, uz redovnu kontrolu nadležnih institucija, odnosno Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Kada je u pitanju vrsta i količina prikupljenog sjemenskog materijala za doradu tokom 2023. godine to su jela, smreka, divlja jabuka, divlja kruška, mukinja, gorski javor, lipa i divlja trešnja u ukupnoj količini od 1 159, 45 kilograma.
Pored navedenog vršimo usluge i proizvodimo hortikulturni sadni materijal za uređenje urbanih površina sa godišnjom proizvodnjom oko 50 000 sadnica tuja, lipe, javora, šimšira, globoza, srebrene smreke i drugih vrsta.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Kolika je dnevna proizvodnja drvne mase koju realizujete?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.:
U prosjeku proizvodimo oko dvije tisuće kubika dnevno koje plasiramo kupcima.
Trenutno imamo izvještajne procedure na osnovu kojih svakog dana znamo tačno šta je prethodnog dana količinski natovareno i prodano, zašto je u ranijem periodu bilo potrebno više dana.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Na kojim težišnim planskim aktivnostima ste u nedavnom periodu bili angažovani?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv.: Kada govorimo o planskim aktivnostima, opisno rečeno imamo tri revolucije koje su se dogodile u veoma kratkom vremenu, a to je nova sistematizacija radnih mjesta, usvajanje Zakona o šumama, te digitalizacija i modernizacija poduzeća.
S tim u vezi treba navesti da smo nedavno realizovali suradnju sa Hrvatskim šumama po pitanju projekta digitalizacije proizvodnje.
U procesu smo objave natječaja za izbor informatičke kuće koja će nam izraditi digitalno rješenje kojim ćemo na računare i mobitele digitalizirati podatke koji će u realnom vremenu biti dostupni, a sve to će nam uvelike olakšati da zadovoljimo nove EU direktive, o kojima ću kasnije detaljnije govoriti.
Takvo nešto Hrvatske šume imaju preko dvadeset godina i oni su nam bili konsultanti prilikom izrade projektnog rješenja.
Kada je u pitanju realizacija projekta već od proljeća naredne godine imat ćemo testnu fazu sa kupljenim uređajima, sebi sam postavio za cilj, a od jeseni naredne godine cijelo poduzeće prijeđe na novi segmet.
Ono što je težišno u planskim aktivnostima u narednom periodu je lovstvo koje planiramo dići na zavidnu razinu. S tim u vezi imamo objekte u koje smo uložili mnogo sredstava, što nam omogućava da nudimo turističke pakete sa smještajem i obilascima područja, za što vlada veliko interesovanje mnogih domaćih i ino agencija.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Ko su najznačajniji poslovni partneri kada je u pitanju isporuka drvne mase?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag.ing.sil.:
Svi naši kupci su nam jednako značajni, te prema svima imamo isti pristup. U svakodnevnoj komunikaciji osluškujemo njihove probleme i zahtjeve, te uznalazimo najbolja kompromisna rješenja na obostrano zadovoljstvo
Lista kupaca našeg proizvoda je podugačka i navesti njih sve oduzelo bi mnogo kako vremena tako i prostora.
Zato ću izvojiti one gosodarske subjekte koji količinski preuzimaju najviše drve mase, a to su Natron Hayat iz Maglaja, Gradel d.o.o., Bartolović d.o.o., Marin Komerc d.o.o., Konvekta d.o.o. i Jami d.o.o. iz Drvara, Alpina d.o.o. i Bartulović d.o.o. iz Glamoča, Poljani d.o.o. iz Bosanskog Grahova, Jela IR d.o.o. iz Livna, Drvopromet d.o.o. iz Tomislavgrada, te Šuica drvo d.o.o. iz Kupresa.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Koji investicioni projekti su realizovani u proteklom petogodišnjem periodu Društva?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag. ing. silv. .: Što se tiče građevinskih investicija izgrađen je moderan objekat u Šumariji Glamoč, koji ova organizaciona jedinica zaslužuje kao naša najveća Šumarija, a trenutno smo u fazi izgradnje uprave zgrade Šumarije u Tomislavgradu. Uporedo s tim moderniziramo postojeće objekte. Pored navedenog, sve ono što nas naši dugogodišnji planski dokumeti, odnosno gospodarska osnova obavezuju, realizujemo u zacrtanim termin planovima. To je otvaranje šuma, gradnja prometnica, te rekonstrukcija uništenih i propalih šumskih traktorskih vlaka, oštećenih vremenskim neprilikama.
EVROPSKIM PROPISIMA DO SPREČAVANJA ILEGALNE SJEČE
BH BUSINESS MAGAZINE:
U kolikom stepenu, kao privredni subjekt, poštujete propisane evropske norme?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag.ing. silv.: Na globalnoj sceni, široj od Evropske, aktualna je EUDR Direktiva, pojednostavljeno ona zapravo predstavlja geopozicioniranje gotovo svakog stabla, odnosno porijeklo sirovine.
Time mi, kao i ostala gospodarska poduzeća u oblasti šumarstva u BiH i regiji, imamo izazov prilagodbe tim zahtjevima Direktive koja je neizbježna, samo je za sada odgođena njena primjena. Naime, već neki naši kupci imaju zahtjev po tom pitanju pošto većina sirovine i gotovog proizvoda od drveta koje potiče sa naših površina koje proizvodimo, završi u izvozu.
Ova Direktiva prestavlja problem krajnjem kupcu koji ima veliki lanac nabave sirovine, ukoliko mu nisu ispoštovane odredbe ove Direktive, koja će doći.
Šta želim reći?
Glavni aspekt koji želi spriječiti ova Direktiva je ilegalna sječa, čime mora biti dokazano prijeklo sirovine, a to može biti potvrđeno preko računa i otpremnica, putem certificiranih poduzeća.
Ukratko rečeno, pozdravljam ovu Direktivu, ali ona zahtijeva još vremena kako bi se sve “karike u lancu” uspješno prilagodile novim pravilima i obavezama i kako bi ona bila provodiva i održiva.
Mi se, kao Društvo, toj Direktivi već prilagođavamo, obzirom da imamo zahtjeve kupaca, koji moraju da se prilagode zahtjevima krajnjih kupaca u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji i drugim zemljama EU.
Mi smo svim našim kupcima dostavili sve koordinate naših šumskih odjela po gospodarskim jedinicama, gdje svakom kupcu izdajemo otpremnicu.
Osobno smatram da koordinata svakog stabla nije potrebna, jer su ogromna odstupanja uređaja koji mjere koordinate pod krošnjama, gdje se može dogoditi odstupanje od trideset do pedeset metara i zato nema smisla svako stablo da ima preciznu točku. Direktiva je izazov sa kim ćemo se svi morati susresti i sigurno će pozitivno uticati na sprečavanje pojavljivanja ilegalnih sječa, kojih mi, kao poduzeće nemamo puno.
DESET LOVIŠTA
BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti provodite po pitanju lovišta, ekologije i zaštite šuma?
NIKOLA PERKOVIĆ, mag ing. silv.:
Na nivou našeg poduzeća imamo organiziranu Službu lova i ekologije, koja će u skorije vrijme doživjeti restruktuiranje. Nedavo smo, od resornog županijskog Ministarstva dobili devet državnih gospodaskih lovišta, što nam je omogućilo da potencijalno proširimo naše prihode iz djelatnosti lova.
Pored navedenih devet imamo i posebno lovište koje nam je dodijelilo Ministarstvo FBiH, a koje se nalazi na teritoriji općina Kupres i Glamoč.
Najveći problem u ovom segmentu je neratificirana CITES konvencija u BiH, bez koje nije dozvoljeno izvoziti trofeje izvan BiH. Ovaj problem odbija lovce-turiste.
Navedena služba bavi se i ekologijom, jer zaštita kao takva nije posebno prepoznata, ali će u dogledno vrijeme biti prepoznata u ovoj Službi, posebno zaštita od požara koja nastaje antropogenim, odnosno uticajem čovjeka, prevashodno pastira, jer je ovo izrazito stočarsko područje, sa najvećim stočarskim fondom u FBiH.
POSLOVNI USPJEH NIJE IZOSTAO
BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Perković, tekuća kalendarska i poslova godina skoro je pri kraju. Kakvom je ocjenjujete sa aspekta realizacije planskih aktivnosti i uspješnosti ?
NIKOLA PERKOVIĆ: mag. ing. silv.:
U ŠGD Hercegbosanske šume radim već deset godina, osim kratkog rada u županijskom Ministarstvu, i mogu da kažem da težu i izazovniju godine za šumarstvo i drvnu industriju, kao što je ova tekuća, nisam zapamtio.
Takvo stanje je i u ostalim Društvima na području FBiH, jer kolege iz ove branše, sa kojima sam u izuzetno korektnim odnosima, to potvrđuju. Šumarstvo je, samo po sebi, plemenita, ali zahtjevna djelatnost. Jedan jednostavan primjer: od sjemena, sadnice, rasta do dana sječe treba proći stotinu, pa čaki i više od stotinu godina za jedno stablo.
To znači da berete nečije plodove, ali i gajite plodove na neke nove generacije koje dolaze. Vraćam se na prvobitnu temu iz pitanja i moram pomenuti period epidemije Korone kada je, kao je općepoznato, sve bilo stalo, pa tako, u određenoj mjeri, i naša djelatnost.
Nakon toga je uslijedio period ekspanzije i potražnje peleta i ogrevnog drveta, o čemu svjedoči i nagli skok cijena navedenih energenata, kojem smo svjedočili, da bi vremenom dizbalans došao u balans, što je dalo nove forme i cijene, zahvaljujući ekonomskim zakonitostima ponude i potražnje na tržištu.
U proteklih godinu dana, počele su padati cijene, zbog ekonomskih kretanja, ali i globalne recesije i stanja u svijetu.
Ovakvom stanju uticali su i ratovi na Bliskom Istoku i u Ukrajini i prekidi prodajnog lanca, obzirom da je, primjera radi, Kina bila veliki kupac drvne sirovine i proizvoda od drveta iz Evrope.
Naše Drušvo ima taj benefit da bivša Uprava iz perioda Korone, u doba kada su se mogli ostvariti ekstra profiti, nije „divljala“ sa cijenama sortimenata, i da smo, usudio bih se reći, bili i najjeftiniji od ostalih poduzeća.
U prilog konstataciji da je ova godina bila izuzetno teška na državnom nivou u oblasti šumarstva je i podatak da u ljetnim mjesecima neki drvni sortimenti, pogotovo celuloza, nije gotovo nikako „išla“.
Kod nas je to nekako i „išlo“ jer imamo lokalne paletare kao kupce, ali je bio evidentak nastanak lagera u šumi, što je onemogućavalo dolazak do ostale planske robe zbog zatrpanosti.
To je posljedica odluke Savjeta ministara o zabrani izvoza peleta i ogreva, čime su naši proizvođači izgubili vanjsko tržište.
Jako je teško ponovo se vratiti na listu kupaca. Tržište industrije papira posebno je bilo pogođeno u krizi koja se dogodila ove godine.
Time se jedan od naših najvećih kupaca, Natron Hayat iz Maglaja našao u poslovnim problemima, kojem je godišnje potrebno oko dvijestotine tisuća kubika drvne mase, a od nas na godišnjem nivou kupuje više od tridesetpet tisuća celuloze, što je direktno uticalo i na naše poslovanje.
U odnosu na krizu iz 2009. godine, svi pokazatelji govore da je ova kriza gora, a šumarski i drvni sektor je posebno pogođen.
Uprkos tome, kada je u pitanju ocjena uspješnosti poslovanja tekuće godine, svi pokazatelji, uz sve izazove koje sam naveo, govore da ćemo ovu godinu uspjeti završiti pozitivno.
Rezultati u poslovanju omogućili su nam da smo, tokom ove godine, povećali plate djelatnicima, a pokazatelji koje imam pokazuju da ćemo im ove godine, uporedo sa prošlom godinom, kumulativno isplatiti gotovo cijelu jednu plaću.
Uprkos tome što se nalazimo u jesenjim mjesecima i da nam predstoji zimski period, a ovo područje je poznato po snjegovima i vjetrovima, ako zadržimo proizvodnju u narednih mjesec dana uvjeren sam da ćemo imati uspješan rezultat kojim ćemo okončati tekuću poslovnu godinu.
Ne treba zaboraviti ni podatak da od našeg poduzeća, prema mojoj gruboj pocjeni, ovisi deset tisuća ljudi, računajući naše poslovne partnere, njihove uposlenike i obitelji.
Moram napomenuti da je ovo teritorija koja čini dvadeset posto teritorija FBiH, a ima nešto manje od tri posto stanovnika Federacije, što znači da je izuzeno nenaseljeno područje, jer na prostoru Županije , po mom mišljenju, trajno živi manje od šezdeset tisuća stanovnika.
Na kraju želim da naglasim da svi ostvareni rezultati i benefiti nisu samo rezultat moga rada, nego i ostalih članova Uprave ( Ivan Petrović, dipl. ing. šum. i iIlija Musić, dipl. oec. ) i našeg gospodarskog Društva u cjelini.
BIOGRAFIJA
NIKOLA PERKOVIĆ rođen je 24. 9.1989. godine u Livnu, gdje je završio osnovnu školu i Opću Gimnaziju.
Od 2008. do 2011. godine pohađao je preddiplomski studij Šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio i diplomski studij, a potom stekao zvanje magistra šumarstva.
Od 2014. do 2015 godine bio je pripravnik u ŠGD Hercegbosanske šume, a od 2015. do 2022. godine, u istom privrednom subjektu bio je stručni saradnik za iskorištavanje šuma.
Tokom 2023. godine bio je pomoćnik ministra za šumarstvo, lovstvo i vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanskog kantona do Novembara mjeseca iste godine, kada je imenovan za v.d. direktora ŠGD Hercegbosanske šume.
Završio je Osnovnu Glazbenu školu u Livnu.
Poznaje engleski i njemački jezik, a od drugih vještina i kompetencija osposobljeni je ocjenjivač trofeja divljači,te osposobljen za lovočuvara.
Tokom rada u matičnom privrednom subjektu prošao je mnoge seminare i obuke, te zastupao Društvo u međunarodnim aktovnostima u Eustaforu u Briselu.
Dobitnik je Priznanja „Mlada nada sektora“, koje mu je uručeno 2017. godine na Glavnoj sektorskoj konferenciji „Šumarstvo i potreba sektorskim obrazovanjem na Evropskom putu BiH“ u organizaciji matičnog privrednog subjekta i Hrvatskog drvnog klastera.
Dobitnik je certifikata od BFW Forstliche Ausbilddungsstatte Ossiach sa sjedištem u Villachu, Republika Austrija o uspješno završenoj obuci šumarskig stručnjaka u BiH.
Jedan je od autora dva znanstvena rada objavljena 2012. i 2021. godine: 1) Igor Poljak, Marinela Idžojtić, Marko Zebec, Nikola Perković, 2012: Varijabilnost evropskog pitomog kestena ( Castanea sativa Mill.) na području sjeverozapadne Hrvatske prema morfološkim obilježjima plodova. Š.L. 9-10 s 479. 2) David Mijoč, Nikola Perković, Mario Šporčić, Matija Landekić, Andreja Đuka, Tomislav Poršinsky, 2021.
Vrednovanje metode izračuna planske cijene usluga pridobivanja drva. Š.L. 11-12, s 515. Radom u ŠGD Hercegbosanske šume obavljao je mnoge poslove izvan opisa radnog mjesta, te posjedije široko iskustvo na poslovima vezanim za šumarstvo i to uzgoj i zaštita šuma, uređivanje šuma, prodobivanje šuma, graditeljstvo u šumarstvu, lovstvo, plan i analiza i dr.
Marta 2024. godine imenovan je za generalnog direktora ŠGD Hercegbosanske šume.
Oženjen je i otac jednog djeteta.
