TEHNOZAŠTITA doo Mostar, konzultantska tvrtka koja je izravno pogođena planiranim projektom dalekovoda 2 x 220 kV od vjetroelektrane Široka Draga do Posušja, analizira ključne aspekte Javne rasprave i ističe zabrinutost vezanu uz utjecaj na okoliš.
Na održanoj Javnoj raspravi, 18. studenog 2024. godine, razmatrana je Studija utjecaja na okoliš za planirani dalekovod 2 x 220 kV koji bi povezivao vjetroelektranu Široka Draga i mjesto priključka u Posušju.
Projekt, dugačak 46 kilometara, izazivao je brojna pitanja među stručnjacima i lokalnim stanovništvom zbog mogućih utjecaja na okoliš i zajednicu.
Kao konzultantska tvrtka koja je izravno pogođena ovom temom, želimo istaknuti ključne aspekte rasprave te ukazati na zabrinutosti koje su se pojavile u vezi s budućom izgradnjom i operacijama dalekovoda.
Na pomenutoj Javnoj raspravi prisutni su bili predstavnici Federalnog ministarstva okoliša i turizma kao moderatori javne rasprave i nositelji projekta, predstavnici firme IMRES Smart Greenergy doo investitor kao opunomoćenici Elektroprijenosa AD Banja Luka, te mi- predstavnici TEHNOZAŠTITA doo Mostar, kao izrađivač i ovlaštena organizacija od strane Federalnog Ministarstva okoliša i turizma za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite okoliša.
Daleko smo od tvrdnje da smo savršena konzultantska firma, i naravno da su iu našem radu kao i svakom drugom moguće greške, ali mišljenja smo da je pomenuti dokument izrađen u potpunosti u skladu sa Smjernicama za izradu fizikalnih studija o procjeni utjecaja na okoliš u FBiH ( SPUO), objavljenim na službenoj stranici Federalnog ministarstva okoliša i turizma te da je pri izradi istog uložen maksimalan rad i napor djelatnika, što je uključivalo prikupljanje svih dostupnih podataka, obilazak terena i analizu. istih.
Također, bitno je napomenuti da tvrtka koja do sada, u svom 30-godišnjem radu, nije imala problema sa zakonskim osnovama kao i prosipanjem svoga ugleda, i to sada sigurno ne planiramo početi raditi. Sva neosnovana vrijeđanja po pitanju ugleda naše organizacije kao i naših djelatnika putem facebook objave i drugih platformi nećemo dozvoliti.
Apsolutno podržavamo pravo svakog pojedinca kao i udruga u obrani svojih prava i interesa, ali na jedan pravedan i transparentan način. Za vrijeme prošle javne rasprave nažalost svjedočili smo nemogućim uvjetima za transparentno obrazloženje bitnih stvari vezanih za izradu predmetne Studije gdje smo svjedočili postavljanju istovremeno i po 15 pitanja bez dopuštanja mogućnosti da se odgovori na ista kao i pitanja koja se ne odnose na izradu Studije te manipulacijama, omalovažavanju djelatnika koji su sudjelovali na izradi predmetne dokumentacije, omalovažavanju njihova obrazovanja kao i iskustva. Bitno je napomenuti da su isti ti djelatnici ovlašteni od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izradu ove vrste dokumenata, te da su prošli svu potrebnu provjeru prilikom dobivanja Rješenja za izradu stručnih poslova iz oblasti zaštite okoliša.
Glavne kritike i primjedbe koje su iznijeli nazočni su pravnog karaktera, vezani za kulturnu i prirodnu baštinu te njihov prijedlog alternativne trase a iste dolje citiramo po točkama zajedno s našim odgovorima, u cilju razjašnjavanja svih nejasnoća:
- Nedostatak pravne osnove za javni interes: Mnogi su se osvrnuli na pitanje kako je taj projekt, koji je očito privatan, dobio status javnog interesa, što je inače rezervirano za državne projekte. Ovo otvara sumnju na moguće zaobilaženje zakonskih procedura (javno – privatni projekt s uključenim državnim poduzećem Elektroprijenos + strani kapital neke tvrtke iz Belgije).
- – Projekt u niti jednom trenutku nije bio privatan, niti može biti privatan. Prema Zakonu o prijenosu, regulatoru i operatoru sustava električne energije u Bosni i Hercegovini kao i Pravilniku o priključkom vlasniku i svim investitorima 110 kV, 220 kV, 400 kV, pa tako i predmetnog dalekovoda može biti samo i isključivo državno poduzeće Elektroprijenos AD Banja Luka. Tvrdnje i navodi neke potencijalne „vlasničke strukture“ predmetnog dalekovoda totalna su neinformiranost ili namjerno potpirivanje javnosti od strane neupućenih ljudi koji imaju za cilj naštetiti ugledu projekta dalekovoda bez da su se prije toga potkrijepili istinitim činjenicama. Kao što smo naveli, Elektroprijenos AD Banja Luka je investitor i vlasnik predmetnog dalekovoda.
- Izostanak ključnih suglasnosti: U Studiji nedostaju suglasnosti i mišljenja svih razina vlasti, uključujući županijske zavode i ministarstva nadležna za zaštitu kulturne baštine i prirode. Posebno je istaknuto kako Federacija prema presudi Ustavnog suda iz 2010. nema nadležnost nad kulturnom politikom koja pripada županijama.
- – Kako je navedeno na stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, sva dokumentacija dostupna je na uvid svim zainteresiranim osobama u prostorijama Federalnog ministarstva okoliša i turizma, pa tako i uredu firme IMRES Smart Greenergy doo Sve zakonom propisane suglasnosti pribavljene su i ishođene prije izrade Studije. utjecaja na okoliš.
Bitno je istaknuti kako u Hercegbosanskoj županiji nije uspostavljen Zavod za zaštitu spomenika, a Zakon o zaštiti kulturno-povijesne baštine u Hercegbosanskoj županiji još je u Nacrtu te nije usvojen. Stoga, nadležnost nad postupanjem preuzima Zavod za zaštitu spomenika uspostavljen pri Federalnom ministarstvu kulture i športa od kojeg smo na temelju iscrpne Arheološke studije, koja uključuje terenski obilazak cjelokupne trase, ishodili prethodnu arheološku suglasnost koja je jedina zapravo potrebna za svrhu izrade Studije utjecaja na okoliš, pa na posljetku i Konačno Pozitivno stručno mišljenje za trasu predmetnog dalekovoda kojim je utvrđeno da trasa dalekovoda NIJE U KOLIZIJI s niti jednim arheološkim nalazištem, pa tako ni s gomilom koja bi potencijalno mogla biti arheološko nalazište.
Stoga, tvrdnje koje su navedene gore u tekstu, NISU UTEMELJENE.
Kulturna baština: Studija je ignorirala značajne arheološke lokalitete, poput rimskog naselja u Vinici, čiji je postupak proglašenja nacionalnim spomenikom u tijeku. Lokalitet je spomenut s nepreciznim i zastarjelim podacima iz arheološkog leksikona, bez provedenih arheoloških ispitivanja. Postavljeno je pitanje kako i na koji način je utvrđeno da će dalekovod biti udaljen 57 metara od lokaliteta bez terenskih istraživanja i zašto nisu konzultirani stručnjaci za arheologiju. Rimske ceste, od kojih su neke bile i magistralne nisu spomenute.
– Navedeno rimsko naselje u Vinici, nema nikakve kolizije s predmetnim dalekovodom, što je potvrđeno „Elaboratom o preventivnim arheološkim istraživanjima“ u svrhu rekognosciranja terena koji je uključio terenski obilazak duž cijele trase kako je i navedeno u predmetnoj Studiji.
Estavela Brina: Estavela Brina, najdublja na Dinarskom području, predstavlja važan hidrološki fenomen, no u Studiji se ovaj prirodni biser, iznad kojeg prolazi neposredno trasa dalekovoda, tretira tek marginalno. Istaknuto je kako teška mehanizacija može nepovratno oštetiti podzemne kanale i narušiti tokove vode koja utječe na vodoopskrbu Imotskog (izvor Opačac). Niti su provedena potrebna istraživanja, niti je predviđena adekvatna zaštita ovog fenomena.
– Budući da se prilikom izrade Studije kontaktiralo speleološko društvo koje je i identificiralo navedeno NESLUŽBENO nalazište, isto nije bilo ovako „potrebne“ informacije za daljnju izradu. Također, budući da se Studija temelji na postojećim i istraženim podacima, nije bila dostupna kakva literatura koja govori o ovom fenomenu. Uslijed građevinskih radova postavljanja dalekovodnih stupova i prilikom PLITKOG temeljenja istih neće doći do narušavanja podzemnih vodotoka kao i nepovratnog narušavanja podzemnih kanala. Prilikom izvođenja građevinskih radova investitor je u obvezi i angažiran će odgovarajući speleološki nadzor.
Geomorfološki elementi: Gradine, ponori i drugi značajni elementi kraja kroz koje prolaze pristupne ceste stupovima nisu obrađeni u Studijima.
– Svi navedeni geomorfološki elementi obrađeni su u Geotehničkom projektu od strane ovlaštenog projektanta, te na temelju izvedenog inženjersko-geološkog i geološkog kartiranja te terenskog obilaska trase, podaci o istim dati su u Studijima. U Studiji je točno navedeno da će se koristiti postojeće šumske prometnice te da će se privremeni pristupni putevi planirati da se u što većoj mjeri zaobilaze područja visoke vegetacije i prilikom formiranja istih neće doći do promjene prirodne morfologije terena. Nakon izgradnje zahvata sanirat će se područja privremenih pristupnih puteva na način da se područje dovede u prvobitno stanje. Bitno je naglasiti da ti pristupni putovi dok ne zarastu ponovnom šumskom vegetacijom čak mogu i pridonijeti boljoj zaštiti od požara. Također, kako se i navodi u Studiji prilikom izgradnje istih preporučen je povremeni arheološki nadzor.
Neadekvatna procjena biljnog i životinjskog svijeta: Područje bogato zaštićenim vrstama ptica i divljači nije kvalitetno istraženo. Posebno zabrinjava činjenica da je zabilježeno 75 vrsta ptica, među kojima su neke na rubu izumiranja, dok su zaključci o neškodljivosti projekta doneseni bez potrebnih istraživanja. Na pitanje stručnjaka o osnovanosti tvrdnji izrađivači su priznali da istraživanja tek planiraju provesti, što je izazvalo negodovanje. – Informacije o flori prikupljene su na temelju terenskog obilaska biologa (gdje su se koristili potrebni ključevi za determinaciju biljnih vrsta), prikupljanjem stručne literature za to područje te prikupljanjem zadnje objavljenih informacija šumarije Tomislavgrad. Bitno je napomenuti da su se prilikom izrade Studije kontaktirale udruge koje bi mogle i trebale imati najrelevantnije informacije navedenog područja, ali iste nikad nisu dale odgovor na postavljene upite. U Studiji se jasno navodi u prijedlogu mjera za ublažavanje i praćenje stanja okoliša da je potrebno izbjeći staništa flore koja se nalaze na Crvenoj listi FBiH te je prilikom izvođenja radova investitor dužan angažirati stručno lice za praćenje istih.
– Budući da Buško jezero pripada migratornom području ptica, za potrebe izgradnje vjetroparka Široka Draga izvršen je monitoring ptica u razdoblju od jedne godine gdje je zabilježeno navedenih 75 vrsta. Važno je napomenuti da u područje navedenog monitoringa ulazi početni dio trase do mjesta Gornja Prisika. Prilikom projektiranja isključivo se pazilo da se provedu mjere zaštite od kolizije i elektrokucije, te se u Studiji navodi da se u slučaju nailaska na podzemna staništa obustave radovi te obavijesti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode, au slučaju pronalaska gnijezda izvrši premještanje istih. Studija se nalazi u prijedlogu mjera da se nakon izgradnje dalekovoda provede monitoring ptica i šišmiša.
Izostanak analize alternativnih rješenja: Iako Studija tvrdi da su alternative „neodržive“ zbog nedostatka projekata, nije pružen jasan prikaz razmatranih opcija. Logično bi bilo iskoristiti i ojačati već postojeću trasu dalekovoda, čime bi se izbjegla nova devastacija prirode i kraja.
– Alternativna rješenja odnose se isključivo na tehnička rješenja kako je i navedeno u studijskim poglavljima 2.9. Uzimajući u obzir mišljenje stručnih lica da li postoji mogućnost ojačanja već postojećih dalekovoda, postavljamo pitanje da li ovakvo navođenje i prijedlog za pojačanje ima stručne osnove za ovakav upit. Zbog samih razlika u tehničkoj izvedbi 110 kV i 220 kV dalekovoda (visine stupova, kapaciteta snage, temeljenja i dr.) nije moguće izvršiti promjenu naponskog nivoa već postojećeg 110 kV dalekovoda.
Prema „Elaboratu tehničkog rješenja priključka VE Široka Draga prijenosni sustav BiH“ analizirana su sva moguća tehnička rješenja priključka vjetroelektrane Široka Draga na prijenosni sustav BiH. U Elaboratu je utvrđeno jedino moguće tehničko rješenje priključka, kao i sama trasa planiranog dalekovoda 2×220 kV. Predložena trasa, koja je usklađena s Elektroprijenosom BiH vodeći se načelima, ispunjava:
- o tehničkim i klimatskim parametrima,
- o zakonskom definiranju udaljenosti od naseljenih mjesta i od svih bitnih lokaliteta gdje dalekovod može narušiti njihov integritet,
- o načelu korištenja državnog zemljišta u što većoj mjeri u svrhu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
- Pozivanje na neusvojene prostorne planove: Kao pravna osnova navedeni su nacrti prostornog plana općine Tomislavgrad i Zapadno-hercegovačke županije, koji nisu službeno usvojeni, što dovodi u pitanje zakonitost oslanjanja na njih.
- – Pravna osnova predmetnog dalekovoda nisu nacrti prostornih planova jer oni ne mogu biti pravna osnova za pokretanje postupka po bilo kakvoj osnovi. Pravna osnova za pokretanje postupka ishođenja dozvole je Prostorni plan Hercegbosanske županije iz 2023. godine kao i Pozitivno mišljenje Ministarstva prostornog uređenja Županije Zapadnohercegovačke, gdje se Investitor kao zainteresirana strana obratila nadležnom ministarstvu s upitom za predmetnu trasu te ishodio Pozitivno mišljenje s naglaskom da će se prilikom izmjene prostornog plana usvojiti trasu dalekovoda kao dio prostornog plana. S ovim navedenim, Investitor je stekao pravnu osnovu na temelju kojega je pokrenut postupak ishođenja dozvole.
- Zaključna razmatranja
„… Jedini predstavnik institucije, iz Agencije za sliv Jadranskog mora iz Mostara, iznio je zabrinjavajuću činjenicu da ih nitko nije tražio suglasnost prilikom izrade vodne studije, već su mišljenje/suglasnost dale samo županijske službe.“
– Gore navedena izjava je netočna. Agenciji za vodno područje Jadranskog mora se obratio Investitor u svrhu ishođenja vodnih suglasnosti. Agencija je uputila odgovor u kojem je navela kako nisu nadležni za izdavanje prethodne vodne suglasnosti, te je uputila Investitora na ishođenje iste, županijskim ministarstvima, što je Investitor na kraju učinio i ishodio prethodne vodne suglasnosti nadležnih organa HBŽ-a i ŽZH-a.
Sva dokumentacija dostupna je u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma kao iu prostorijama ureda tvrtke IMRES Smart Greenergy doo Livno.
Izgradnjom 220 kV dalekovoda omogućuje se potencijalna izgradnja 220 kV/35 kV trafopostrojenja (distributivne trafostanice) čime bi se osigurala stabilna distributivna mreža i kvalitetnije napajanje potrošača.
TEHNOZAŠTITA doo Mostar
Izvor: https://bljesak.info/gospodarstvo/ulaganja/druga-strana-price-dalekovod-kroz-hercegovinu/473957
