Pri zapisivanju datuma u hrvatskom standardnom jeziku treba paziti na nekoliko stvari.

1.1. > 1. siječnja / 1. 1.

Uobičajeno je da se u dokumentima, dopisima te u tekstovima piše naziv mjeseca u genitivu, a

ne njegov redni broj. Stoga bi u navedenom primjeru trebalo umjesto 1. 1. pisati 1. siječnja. Ako zapis ipak iz nekoga razloga mora ostati brojčani, između brojeva u datumu moraju stajati

bjeline: 1. 1.

01. 01.

Dan je redni broj. Zapisujemo ga arapskim brojkama, iza njega dolazi bjelina, a ispred dana i

mjeseca ne piše se nula. Nula se piše u iznimnim slučajevima, npr. da bi se spriječila mogućnost krivotvorenja datuma ili kada je pri programiranju za njegov upis predviđen točno određen broj znakova.

1. siječanj > 1. siječnja

Pri zapisivanju imena mjeseca treba imati na umu da se ime mjeseca piše malim početnim slovom i da je unutar datuma ime mjeseca uvijek u genitivu budući da je datum, primjerice 1. siječnja 2019. zapravo skraćeni oblik izraza 1. dan mjeseca siječnja 2019. godine ili 1. dana mjeseca siječnja 2019. godine.

​

točka i bjelina. Godine unutar datuma zapisuju se arapskim brojkama.

Dakle, datum možemo pisati na jedan od načina:

1. siječnja 2019.

1. 1. 2019.

1. I. 2019.

Sarajevo 1. siječnja 2019.>Sarajevo, 1. siječnja 2019.

Kod pisanja mjesta i datuma zarez se piše ako je oznaka mjesta u nominativu.

U Sarajevu, 1. siječnja 2019. > U Sarajevu 1. siječnja 2019.

Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izrazu.

1980-ih > 80-ih

U hrvatskom standardnom jeziku zapis poput 1980-ih nije dobar budući da okvirna razdoblja

koja se odnose na desetljeća treba zapisivati prema modelu 80-ih/osamdesetih godina 20. stoljeća, a imajući u vidu činjenicu da zapise treba promatrati i kao zabilježenu izgovornu činjenicu te da se izraz poput tisuću devetsto osamdesetih godina ne upotrebljava u govoru.

AUTOR: Ana Papić, Svjetlo riječi