Pri zapisivanju datuma u hrvatskom standardnom jeziku treba paziti na nekoliko stvari.
1.1. > 1. siječnja / 1. 1.
Uobičajeno je da se u dokumentima, dopisima te u tekstovima piše naziv mjeseca u genitivu, a
ne njegov redni broj. Stoga bi u navedenom primjeru trebalo umjesto 1. 1. pisati 1. siječnja. Ako zapis ipak iz nekoga razloga mora ostati brojčani, između brojeva u datumu moraju stajati
bjeline: 1. 1.
01. 01.
Dan je redni broj. Zapisujemo ga arapskim brojkama, iza njega dolazi bjelina, a ispred dana i
mjeseca ne piše se nula. Nula se piše u iznimnim slučajevima, npr. da bi se spriječila mogućnost krivotvorenja datuma ili kada je pri programiranju za njegov upis predviđen točno određen broj znakova.
1. siječanj > 1. siječnja
Pri zapisivanju imena mjeseca treba imati na umu da se ime mjeseca piše malim početnim slovom i da je unutar datuma ime mjeseca uvijek u genitivu budući da je datum, primjerice 1. siječnja 2019. zapravo skraćeni oblik izraza 1. dan mjeseca siječnja 2019. godine ili 1. dana mjeseca siječnja 2019. godine.
Ako mjesec zapisujemo brojkom, možemo birati između arapskih i rimskih. Iza brojke dolazi
točka i bjelina. Godine unutar datuma zapisuju se arapskim brojkama.
Dakle, datum možemo pisati na jedan od načina:
1. siječnja 2019.
1. 1. 2019.
1. I. 2019.
Sarajevo 1. siječnja 2019.>Sarajevo, 1. siječnja 2019.
Kod pisanja mjesta i datuma zarez se piše ako je oznaka mjesta u nominativu.
U Sarajevu, 1. siječnja 2019. > U Sarajevu 1. siječnja 2019.
Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izrazu.
1980-ih > 80-ih
U hrvatskom standardnom jeziku zapis poput 1980-ih nije dobar budući da okvirna razdoblja
koja se odnose na desetljeća treba zapisivati prema modelu 80-ih/osamdesetih godina 20. stoljeća, a imajući u vidu činjenicu da zapise treba promatrati i kao zabilježenu izgovornu činjenicu te da se izraz poput tisuću devetsto osamdesetih godina ne upotrebljava u govoru.
AUTOR: Ana Papić, Svjetlo riječi
