Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače s ciljem podizanja svjesnosti o raku i poticanja njegove prevencije. Obilježavanje je 2000. godine osnovala Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja svojim trogodišnjim kampanjama pokušava omogućiti dublje istraživanje određenih tema o raku te potaknuti ljude diljem svijeta na suočavanje s globalnom epidemijom raka. Tema je kampanje nadolazećeg ciklusa 2025. – 2027. „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) s namjerom stavljanja osoba i njihovih priča u središte skrbi. UICC naglašava kako iza svake dijagnoze stoji jedinstvena ljudska priča, zbog čega pristup skrbi o oboljelima od raka koji je usmjeren na osobu i u potpunosti integrira jedinstvene potrebe svakog pojedinca, a temelji se na suosjećanju i empatiji, dovodi do najboljih zdravstvenih rezultata.
Što je rak?
Rak je naziv za veliku skupinu bolesti koje mogu zahvatiti praktički svaki dio tijela. Nastaje iz jedne stanice nizom transformacija i prelazaka iz premalignih promjena do malignih tumora. Metastaziranje, ubrzano stvaranje abnormalnih stanica koje se mogu proširiti na susjedne dijelove tijela i druge organe, glavni je uzrok smrti zbog maligne bolesti.
Vrste raka
Rak se može klasificirati na temelju vrste stanica od kojih polazi. Pet glavnih vrsta jesu: karcinom, sarkom, limfom i mijelom, leukemija, tumori mozga i kralježničke moždine. Simptomi koji se javljaju kod većeg broja različitih sijela raka uključuju umor, povišenu tjelesnu temperaturu i iznenadan neobjašnjiv gubitak težine, no oni nisu specifični samo za zloćudne bolesti, nego se javljaju i kod drugih bolesti i stanja.
Najčešće su zloćudne bolesti u Bosni i Hercegovini rak debelog crijeva, rak pluća, rak dojke i rak prostate. Simptomi koji ukazuju na ove bolesti međusobno su vrlo različiti.
Rak debelog crijeva
Kod raka debelog crijeva često se spominje krv u stolici kao početni simptom, ali je važno naglasiti da se najčešće radi o takozvanom okultnom (skrivenom) krvarenju koje nije vidljivo golim okom, zbog čega je važno odazvati se na pozive u sklopu preventivnih programa kojima se stolica testira na okultno krvarenje.
Drugi česti simptom raka debelog crijeva jesu promjene u navikama pražnjenja crijeva koje traju dulje od mjesec dana (česti zatvori ili proljev) kao i sljedeći simptomi:
osjećaj nelagode u trbuhu
grčevi ili česta nadutost
osjećaj nedovoljnog pražnjenja
tanke stolice
neobjašnjena anemija.
Svi ovi simptomi često se pripisuju promjeni prehrane ili načina života, no oni mogu biti i zloćudne prirode, zbog čega je važan redovit odaziv na preventivne preglede, koji mogu otkriti promjene na debelom crijevu u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje mnogo veće.
Rak pluća
U ranoj fazi, osim kod manjeg broja oboljelih, ovaj rak ne izaziva simptome. Najčešće se otkriva kada je već uznapredovao, zbog čega je smrtnost od ove vrste raka još uvijek visoka. Kod nekih se osoba mogu javiti:
dugotrajan kašalj
zaduha
teško disanje
promuklost
bol u prsima.
Od raka pluća najčešće obolijevaju pušači, kod kojih se neki od ovih simptoma javljaju i inače, stoga je važno obratiti pozornost na simptome koji ne prolaze ili su po nekom svom obilježju drugačiji od onih koje inače doživljavate.
Rak dojke
Najčešće se navodi kvržica na dojci, a kod velikog broja žena dolazi i do drugih promjena:
iscjedak iz bradavice
uvlačenje bradavica
pojava „narančine kože“ na dojci
udubljenja
otekline
crvenilo
zadebljana koža.
U trenutku kada se kvržica može napipati ili je došlo do navedenih promjena na dojci, rak je često već uznapredovao. Stoga su važni redoviti preventivni pregledi (mamografija odnosno ultrazvuk), kojima se rak dojke može otkriti u fazi u kojoj se još ne može napipati.
Rak prostate
Najčešći simptomi raka prostate jesu:
teškoće s mokrenjem (otežano mokrenje, osjećaj nepotpunog pražnjenja, krv u mokraći ili ejakulatu)
erektilna disfunkcija.
Navedeni simptomi mnogo češće upućuju na benigno povećanje prostate, no ako se radi o muškarcu starije dobi ili ako je netko u njegovoj obitelji bolovao od raka prostate, važno je posjetiti liječnika u slučaju pojave simptoma.
Europski kodeks protiv raka (ECAC)
Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je ECAC-a informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve preporuke ECAC-a jednostavne su i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pritom nisu nužan preduvjet posebna znanja i vještine.
Prema podacima Zavoda za 2022. godinu, karcinom bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 48,1 na 100.000 stanovnika. Od te maligne neoplazme znatno više umiru muškarci, nego žene, mada se kroz godine registrira lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.
Kod muškaraca u 2022. godini, među uzrocima smrti od karcinoma, vodeći je karcinom bronha i pluća, te karcinom prostate. Treća najčešća vrsta karcinoma od kojeg su umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini je karcinom debelog crijeva, a na četvrtom mjestu u 2022. godini bio je karcinom želuca, te pankreasa kao peta maligna neoplazma od koje su najčešće umirali muškarci u Federaciji BiH u 2022. godini.
Karcinom dojke najčešća je maligna neoplazma od kojeg su umirale žene u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022. godini. Drugi je karcinom bronha i pluća, slijede karcinomi kolona (debelog crijeva) i pankreasa, a peti po učestalosti u 2022. godini kod žena u FBiH bio je karcinom jetre i intrahepatalnih žućnih vodova.
Pri Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH uspostavljen je 2004. godine Registar za prikupljanje, istraživanje i interpretiranje podataka o svakom novom slučaju raka na području Federacije BiH, kroz određeno vremensko razdoblje.
Na osnovu tih pokazatelja Zavod daje prijedloge sustavnih rješenja za skrining programe i preventivne programe i učinkovite kontrole i sistematske preglede, a s ciljem ranog otkrivanja malignih bolesti.
