Jedna četvoročlana obitelj u našoj zemlji na hranu mjesečno potroši 80% plaće, što je daleko više od europskog prosjeka koji iznosi 60%. U razvijenijim zemljama na hranu se troši tek od 10 do 20% od plaće. Jedna četvoročlana obitelj u našoj zemlji na hranu mjesečno potroši 80% plaće, što je daleko više od europskog prosjeka koji iznosi 60%. U razvijenijim zemljama na hranu se troši tek od 10 do 20% od plaće. Može se preživjeti, ali ne i živjeti – ovako na pitanje što mogu kupiti za 10 maraka odgovaraju građani Bijeljine i dodaju da “cener” nije dovoljan ni za pripremu ručka, ako on uključuje i meso. – I na kilograme i na komad, kupuje kako je tko navikao i kako kome financijska situacija dozvoljava, kažu prodavači na bijeljinskoj tržnici i dodaju da se za 10 maraka, ipak, može nabaviti ponešto od svega.
“Jabuke 2,5 marke, plus kilogram banana 3, kilogram krumpira 1,5, kupus 1,5 KM isto. Što još idemo, zelena salata 1 KM i to je otprilike 10? Manje od 10 otprilike.”, kaže prodavačica na tržnici Zorica Gavrić.
“Sve ovisi što spremate, ako je recimo mahuna, treba luk, bez mesa, treba mrkva, začini i mahuna, to je nekih recimo 8 do 10 maraka”, dodaje prodavačica Olenija Trifković.
Jedna četvoročlana obitelj u našoj zemlji na hranu mjesečno potroši 80% plaće, što je daleko više od europskog prosjeka koji iznosi 60%. U razvijenijim zemljama na hranu se troši tek od 10 do 20% od plaće. Zbog sve većeg nesrazmjera između prihoda i troškova života, građani sa svojim prosječnim primanjima teško preživljavaju od prvog do prvog. Ekonomisti upozoravaju da najgore još nismo vidjeli.
Iako su ranije promjene cijena bile karakteristične za početak nove kalendarske godine, sada više nema pravila. Na policama trgovina svaki dan druge cijene i više nema “vala”, jer živimo u kontinuiranoj poplavi poskupljenja.
