Treći klimatski dijalog u Mostaru okupio je žene iz poljoprivrede, turizma i šumarstva i pokazao šta klimatske promjene znače za ženske i male obiteljske biznise – od maslina i vinove loze, do zimske sezone koja više nije siguran izvor prihoda. Žene koje vode domaćinstvo, posao i brigu o obitelji danas nose još veći teret, jer imaju manje pristupa resursima, znanju i institucionalnoj podršci.
Na dijalogu “Glasovi za klimatsku budućnost: Žensko liderstvo u zelenoj tranziciji BiH” čulo se ono što žene rijetko imaju priliku reći:
* da klimatske promjene produbljuju nejednakosti
* da su često samo formalno na čelu firmi
* da obavljaju duplo više neplaćenog rada
* i da ih i dalje nema za stolovima gdje se odlučuje.
Da bismo razvili rodno osjetljive klimatske politike i planove, moramo čuti njihova iskustva, rad i ideje. Kako je naglasila moderatorica Rubina Čengić, institucije koje odlučuju o zelenoj tranziciji u BiH rijetko uvažavaju glasove s terena – zato su umrežavanje, razmjena znanja i međusektorski dijalog ključni za napredak.
Iz Hercegbosanske županije na ovoj radionici sudjelovale su Marija Dilber i Jelena Ištuk, zaposlenice Šumsko gospodarskog društva “Hercegbosanske šume” d.o.o Kupres.
