Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini zatražili su hitno pokretanje postupka i uvođenje zaštitnih mjera (prelevmana i carinskih kvota) na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina (tarifne glave 0401–0406). Zahtjev su uputili Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
U svom dopisu su naveli da se domaći mljekarski sektor nalazi pred potpunim kolapsom uzrokovanim nekontroliranim i prekomjernim uvozom mliječnih proizvoda po izuzetno niskim, ekonomski neopravdanim cijenama.
“Službeni podaci UINO o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine, jasno ukazuju na destruktivan trend koji direktno uništava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor”, istaknuli su.
Ekonomska kalkulacija
Analizom uvoza za period siječanj–kolovoz (2025. naspram 2026. godine) utvrđen je kvantitativni rast uvoza, finansijski pad i dampinški pritisak te pad uvoznih cijena.
Ukupan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prvih 8 mjeseci ove godine iznosio je 33.345.017 kg, što predstavlja fizičko povećanje uvoza za 55.676 kg u odnosu na isto razdoblje 2025. (33.289.341 kg). Kako navode, iako je količina uvezenog mlijeka porasla, ukupna vrijednost uvoza je drastično pala sa 172.049.521 KM lani na 159.701.041 KM u 2026. godini.
Prosječna uvozna cijena po kilogramu mliječnih proizvoda u 2025. je iznosila 5,17 KM, dok je u ovoj godini pala na 4,79 KM, što je pad od 7,33% na ukupnu masu robe.
Pad je, napominju proizvođači, još izraženiji kod sireva, gdje uvoznici plasiraju viškove sa europskog tržišta po cijenama koje su ispod proizvođačkih u BiH i ispod cijena sireva koje BiH izvozi.
“Iako je prosječna cijena plaćena za litar mlijeka u zemljama, najčešće ne odgovara onoj stvarnoj vrijednosti sireva koji uvozimo, a koji je proizveden u tim zemljama. To jeste ta cijena konačnog proizvoda je nelogično niža, od očekivane, a na osnovu potrebe mijeka za proizvodnju kg proizvoda”, tvrde u svom dopisu, navodeći da je u prvih osam mjeseci ove godine cijena uvoznog sira košta oko 8 KM/kg, a bh. koji se izvozi 11,27 KM/kg.
Direktne posljedice po domaće proizvođače
Pritisak jeftine uvozne robe, naglasili su, direktno se prelio na leđa primarnih proizvođača – mljekara u Bosni i Hercegovini. Uslijed prezasićenosti tržišta uvoznim prerađevinama, domaće mljekare su bile primorane da smanje otkup i pritisnu primarne proizvođače.
“U pojedinim slučajevima došlo je i do potpunog prekidanja otkupa svježeg sirovog mlijeka”, podsjećaju proizvođači u svom dopisu, navodeći da je prema procjenama udruženja, u određenim momentima u skladištima prerađivača bilo je i preko 30% skladišnih viškova.
Kao direktna posljedica ovog poremećaja, u posljednjih osam mjeseci došlo je do pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka u BiH za čak 30% u većem dijelu zemlje. Navode i da je pri trenutnim cijenama stočne hrane, a posebno energenata i đubriva pred jesenju sjetvu, aktuelna otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka je daleko ispod praga rentabilnosti. Pa mljekari često kažu, da rade samo da plate gorivo.
“Mljekari u posljednjih desetak mjeseci Bosni i Hercegovini masovno gase farme, kolju muzna grla i trajno prekidaju proizvodnju, što će imati nesagledive posljedice po prehrambenu nezavisnost zemlje. A bojimo se da će ovo biti okidač za dalji odliv stanovništva i potpuno pražnjenje seoskih područja”, upozorili su,
Prijedlog mjera
S ciljem zaustavljanja daljeg propadanja i stabilizacije domaćeg tržišta, od Vijeća ministara BiH zahtijevaju da hitno usvoji:
Uvođenje zaštitne carinske stope na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz tarifnih glava 0401–0406 u iznosu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu (zavisno od kategorije proizvoda). Sredstva prikupljena u ove namjene, trebaju da se po ustaljenom načinu raspodijele prihoda preusmjere u proizvodnju, od čega 30% u investicije za adaptaciju na klimatske promjene, 30% za preradu mlijeka i 40% direktna podrška proizvodnji – kroz povećanje premije po litru proizvedenog mlijeka.
Uvođenje količinskih ograničenja – carinskih kvota za pojedine kontigente mliječnih prerađevina na bazi trogodišnjeg prosjeka, čime bi se ograničile prekomjerne količine koje ulaze bez ikakve kontrole.
Predstavnici udruženja mljekara, pojasnili su i da Bosna i Hercegovina ima puno zakonsko pravo i obavezu prema međunarodnim sporazumima (uključujući i prelazne odredbe SSP-a i CEFTA-e) da aktivira zaštitne mehanizme u situacijama kada uvoz prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj industriji.
“Informacije sa terena, su neoboriv dokaz da je ta šteta već nastupila i da svakim danom poprima veće razmjere”, poručuju.
Inicijativu su uputila četiri udruženja (Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Udruženje proizvođača mlijeka “Mljekari TK”, Udruženje proizvođača mlijeka i mesa SBK i Udruženje poljoprivrednika u ZDK), sa čijeg područja djelovanja se proizvodi oko 68% proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini, odnosno 209 miliona litara, uz napomenu da očekuju hitno zakazivanje sastanka i pokretanje procedure zaštite.
