U Beogradu se odvija najveći prosvjed u povijesti Srbije, a atmosfera na ulicama jasno pokazuje da je nezadovoljstvo građana prema vlasti Aleksandra Vučića doseglo vrhunac. Masovni skup “15. za 15.”, koji su inicirali studenti u blokadi, okupio je desetke tisuća ljudi iz cijele zemlje, unatoč pokušajima vlasti da opstruira dolazak prosvjednika.
Što je pokrenulo val nezadovoljstva?
Prosvjedi su započeli nakon tragičnog incidenta na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog prošle godine, kada je pad nadstrešnice usmrtio 15 ljudi. Iako je na početku fokus bio na odgovornosti za ovu tragediju, studentski pokret ga je brzo proširio na šira politička i društvena pitanja:
Odgovornost vlasti za nesreće i korupciju,
Učinkovit rad institucija bez političkog utjecaja,
Borbu protiv korupcije,
Stvaranje pravednijeg i uređenog društva. Građani su prepoznali prosvjed kao širu borbu protiv režima koji više od deset godina vlada čvrstom rukom, uz brojne optužbe za klijentelizam, gušenje medijskih sloboda i manipulaciju izborima.
Masovni odaziv unatoč represiji
Već od petka navečer Beograd je svjedočio dolasku tisuća ljudi koji su pješačili, trčali i biciklirali kako bi sudjelovali u prosvjedu. Skup, koji je službeno započeo u 16 sati, dočekao je zatvorene prometnice, pojačane policijske snage i opstrukciju vlasti – uključujući blokade cesta, manipulaciju javnim prijevozom i gušenje informacija.
Unatoč kiši i pritiscima, deseci tisuća građana ispunili su ulice, okupljajući se ispred Skupštine Srbije, dok su predsjedništvo i ključne institucije bile okružene policijskim kordonom i jedinicama za razbijanje demonstracija.
Dok su tisuće ljudi skandirale i tražile odgovornost, kroz prozor Ministarstva vanjskih poslova Srbije, ministar Marko Đurić promatrao je događaje s prozora – možda simboličan prikaz trenutka u kojem vlast shvaća ozbiljnost situacije.
Vučić ima samo Ćacije na svojoj strani
Izraz “Ćaci” postao je popularan u Srbiji početkom 2025. godine, posebno tijekom studentskih prosvjeda. Sve je počelo kada je na ulazu u Gimnaziju “Jovan Jovanović Zmaj” u Novom Sadu osvanuo grafit s natpisom “Ćaci u školu”. Autor je vjerojatno želio napisati “Đaci u školu” na ćirilici, ali je pogrešno napisao slovo “Đ” kao “Ć”, što je rezultiralo riječju “Ćaci”.
Ova jezična pogreška brzo je postala viralna na društvenim mrežama i dobila satirično značenje. Izraz “Ćaci” počeo se koristiti za opisivanje nepismenosti i nekompetentnosti, posebno među političkim kadrovima koji nisu imali intelektualne kapacitete za redovno završavanje škola, već su ih “dokupili”.
Također, “Ćaci” se koristi kao pejorativni izraz za maloumne i nepismene osobe.
Ova riječ postala je simbolom kritike prema određenim društvenim pojavama i osobama koje se percipiraju kao nekompetentne ili nepismene, a posebno je popularna među sudionicima prosvjeda i na društvenim mrežama.
Pravilo 3,5%
Pravilo 3,5% je koncept u političkoj sociologiji koji sugerira da nijedan autoritarni režim ne može opstati ako najmanje 3,5% ukupnog stanovništva aktivno sudjeluje u nenasilnim prosvjedima. Ovaj prag identificirala je politologinja Erica Chenoweth, koja je analizirala preko 300 pokreta za promjenu režima u 20. i 21. stoljeću.
Prema njenim istraživanjima, masovni nenasilni otpor pokazao se daleko učinkovitijim od oružanih pobuna, a kada prosvjedi dosegnu kritičnu masu (oko 3,5% stanovništva), vlasti često gube kontrolu i dolazi do značajnih političkih promjena – bilo kroz ostavke, reforme ili pad režima.
Može li Vučić preživjeti ovakvu mobilizaciju?
Sociološki, prosvjedi postaju nezaustavljivi kada u njima sudjeluje barem 3,5% ukupnog stanovništva. Taj postotak u povijesti se pokazao kao kritična točka nakon koje autoritarni režimi počinju pucati pod pritiskom. Ako uzmemo u obzir da Srbija ima oko 6,5 milijuna stanovnika, to znači da bi kritični broj bio oko 230.000 ljudi na ulicama
Iako je teško procijeniti točan broj okupljenih, ako se prosvjed nastavi rasti i širiti na druge gradove, Vučić će se suočiti s ozbiljnim problemima.
Za razliku od ranijih prosvjeda, ovaj pokret nije iniciran klasičnim opozicijskim strankama, već autentičnim građanskim i studentskim inicijativama, što ga čini opasnijim za vlast. Studentski pokret nije lako kooptirati ni zastrašiti, a njegov potencijal za dugotrajnu mobilizaciju može Vučića dovesti u situaciju u kojoj će morati birati između popuštanja, represije ili povlačenja.
Vučićev odgovor: Manipulacija i strah od “obojene revolucije”
U svojim izjavama, Vučić i njegovi saveznici već su pokušali prosvjed prikazati kao strani scenarij za destabilizaciju Srbije.
Aleksandar Vulin, potpredsjednik Vlade, tvrdio je da je u tijeku plan zapadnih obavještajnih službi za izazivanje građanskog rata, koji bi mogao uključivati uhićenja rukovoditelja Republike Srpske.
Vučić je ranije govorio da je spreman za “pad s vlasti”, pokušavajući dramatizirati situaciju i prikazati se kao žrtva.
Vlast kontrolira gotovo sve nacionalne televizije i medije, pa će sigurno minimizirati broj sudionika i pokušati prosvjednike prikazati kao radikale ili anarhiste.
Međutim, ako se prosvjedi nastave i prerastu u trajni bunt, Vučićeva strategija manipulacije neće biti dovoljna.
Početak kraja ili još jedna kriza?
Hoće li ovi prosvjedi označiti kraj Vučićeve vladavine, ovisit će o nekoliko ključnih faktora:
Mogu li se prosvjedi održati i proširiti na duže vrijeme? – Pojedinačne velike demonstracije često ne ruše vlast, ali dugotrajna mobilizacija može stvoriti nepodnošljiv pritisak.
Hoće li vlast posegnuti za represijom? – Ako Vučić pojača represiju, riskira međunarodnu osudu i dodatnu radikalizaciju građana.
Hoće li studentski pokret ostati jedinstven i autentičan? – Ako se prosvjedi ne rasplinu i ostanu izvan kontrole klasičnih političkih stranaka, mogu postati prava prijetnja režimu.
Za sada, Vučić je i dalje na vlasti, ali je suočen s najvećim izazovom u svojoj političkoj karijeri. Ako broj prosvjednika nastavi rasti i prijeđe kritičnu točku od 3,5% stanovništva, Srbija bi mogla svjedočiti padu režima koji je vladao više od desetljeća, a koji bi se mogao preliti i u susjedstvo.
Izvor: https://www.hercegovina.info/vijesti/svijet/povijest-ne-laze-kad-broj-prosvjednika-premasi-3-5-broja-stanovnika-vlasti-padaju-je-li-vucic-sljedeci/236161/?
