Unatoč tome što je broj zaposlenih u Federaciji BiH na kraju ožujka 2025. godine bio veći nego u istom razdoblju prošle godine, detaljna analiza podataka otkriva da je tržište rada u ozbiljnom zastoju.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, broj zaposlenih na dan 31. ožujka iznosio je 542.803, što je samo 88 više u odnosu na 31. ožujak 2024. godine.
Međutim, kada se brojke usporede s krajem prošle godine – kada je zaposlenih bilo 551.452 – jasno je da je u prva tri mjeseca ove godine izgubljeno 8.649 radnih mjesta. U padu su sva tri prva mjeseca 2025: u siječnju je broj zaposlenih pao za 4.589, u veljači za 1.733, a u ožujku za 2.327.
Hercegovina u plusu dok drugi gube radna mjesta
Iako većina županija bilježi negativne trendove, Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija ističu se kao pozitivni primjeri.
HNŽ je povećao broj zaposlenih za 225, te je zaključno s ožujkom imao 56.247 osiguranika, prema prebivalištu zaposlenih.
Još izraženiji rast bilježi ŽZH, koji je u godinu dana dobio 484 nova radna mjesta, dosegnuvši brojku od 22.836 zaposlenih. To je drugo najveće povećanje u cijeloj Federaciji, odmah nakon Kantona Sarajevo.
U kontekstu sve češćih vijesti o odlascima mladih i zatvaranjima manjih firmi, ovi podaci za Hercegovinu ulijevaju tračak optimizma. Posebno je važno istaknuti da obje županije pokazuju stabilnost i otpor negativnim trendovima koji pogađaju središnju i sjeveroistočnu Bosnu.
Dok jedni gube, drugi se drže
Najveći pad zaposlenosti u protekloj godini zabilježen je u Zeničko-dobojskoj županiji (-996), zatim u Tuzlanskoj (-593) i Srednjobosanskoj (-534).
Nasuprot tome, Hercegovina pokazuje određenu žilavost, što može biti rezultat sezonskih zapošljavanja u turizmu, građevini i pratećim djelatnostima, ali i otvaranja manjih poduzeća i obrta. U kontekstu povećanog zanimanja za radnu snagu u Mostaru, Širokom Brijegu, Ljubuškom i Čitluku, ovakve brojke ne iznenađuju.
Iako Federacija BiH bilježi formalni rast zaposlenosti na godišnjoj razini, realnost tržišta rada u prva tri mjeseca ove godine jasno pokazuje pad i usporavanje. Zato je rast broja zaposlenih u HNŽ-u i ŽZH-u vijest koja vrijedi istaknuti – ne samo kao statistički podatak, već i kao priliku za lokalne zajednice da dodatno osnaže poslovnu klimu i zadrže mlade ljude u Hercegovini. Lokalni statistički podaci ponajprije oni iz župnih ureda pokazuju čak i trend povratka ovdašnjih ljudi iz zemalja Europske unije što je također jedan podatak kojeg treba uvažiti.
Izvor: www.abcportal.info
